Pčelarsko gazdinstvo Skočajić – tradicija pčelarenja u Hercegovini duža od jednog veka

Da li ste znali da je Hercegovina bogata divljom pčelinjom pašom sa preko tri stotine vrsta lekovitog medonosnog bilja? I koje su to biljke od kojih nastaje med specifične strukture i ukusa? Današnjom pričom vodimo vas u Hercegovinu, tačnije u Trebinje, u posetu pčelarskom gazdinstvu Skočajić.

U našem udruženju mnogo je pčelara koji u svojoj ponudi imaju različite vrste meda, ali je samo jedan Hercegovački i poliflorni. Po čemu se on razlikuje od drugih vrsta meda, pročitajte u nastavku teksta.

– Pčelarstvo je duga tradicija u našoj porodici, iako na žalost nemamo provjerene informacije koji od naših predaka je otpočeo to druženje sa pčelama. Zasigurno se zna da smo mi peta generacija pčelara i da su pčele prisutne u našoj porodici još od 20-ih godina prošlog vijeka, a možda i ranije. Dakle, tradicija je duža od jednog vijeka.

Čovek i pčele

Što se tiče noviteta koje primjenjujemo u radu, kao i svaka druga grana poljoprivrede tako je i pčelarstvo kroz godine doživljavalo mnogobrojne promjene koje se odnose na tehnike i tehnologije samog posla, suočavalo se sa raznim izazovima, pojavom novih bolesti itd, te smo se morali prilagođavati. Ono što je kod nas od početka ostalo isto je činjenica da pčele proizvode med i da uplitanje čovjeka u taj proces proizvodnje samo može pokvariti jedan savršen proizvod. Ovakav stav nas kao proizvođače dovodi često do nižih prinosa meda po košnici, ali i vrhunskog kvaliteta, jer naš med ne sadrži vještački dodavane primjese.

Uloga pčelara je da obezbjedi pčelama dobre uslove za život i razvoj kolonije, da im pomogne da budu zdrave, vitalne i jake, sposobne za sakupljanje i proizvodnju nektara, bez uplitanja u sam proces nastajanja meda.

• S obzirom da ste proširili proizvodnju, da li sada uspevate da zadovoljite potrebe tržišta?

Trenutno opslužujemo oko 250 pčelinjih zajednica, od kojih u prosjeku očekujemo između 15 i 20 kilograma meda godišnje. To je dovoljno za tržište koje trenutno imamo, ali smatramo da će naše učešće u „Malim proizvođačima“ umogome pomoći da i mnogi drugi kupci saznaju za nas i probaju proizvod na koji smo ponosni, te ćemo nastaviti da širimo i unapređujemo posao.

Pčelarenje – posao u kom učestvuje cela porodica

• Ko sve učestvuje u brizi o pčelama?

Pčelarstvo je posao u kojem učestvuje cijela porodica (5 članova) kada to nalažu potrebe u sezoni, dok glavni teret obaveza tokom godine obavljamo moj otac i ja (Mrkša i Ognjen Skočajić)

• Šta biste izdvojili kao najtežu stvar u pčelarenju?

S obzirom da se bavimo nomadskim pčelarstvom, tj. selimo pčele na više lokacija u potrazi za kvalitetnom pašom, najteže nam pada to fizičko pomjeranje košnica. Taj posao je veoma rizičan i težak, jer se obavlja tokom noći i zahtjeva angažovanje prevoznog sredstva i više učesnika. U budućnosti planiramo kupovinu platformi za smještaj pčela kako bi olakšali ovaj dio posla.

Kakav je to poliflorni med?

Poliflorni med nastaje na način  da pčele tokom sezone posjećuju veći broj biljaka sa kojih sakupljaju med i skladište u saću. Tako da je to med nastao kao mješavina nektara sa više vrsta biljaka. Nasuprot njega monoflorni ili sortni med nastaje od samo jedne vrste biljke. Iako prilično škrt kraj sa dosta kamena i malo svega ostalog, Hercegovina je bogata divljom pčelinjom pašom sa preko tri stotine vrsta ljekovitog medonosnog bilja od kojih su najpoznatije žalfija (kadulja), zanovet, drača, vrijesak, majčina dušica.

S obzirom da u Hercegovini skoro da i nema industrijskog bilja i površina sa monokulturama kao što su suncokret, uljana repica itd, naš med uvijek u sebi sadrži više vrsta biljaka, od kojih se veliki broj koristi u tradicionalnoj (narodnoj) medicini, te to dovoljno govori o njegovim karakteristikama.

• Kakvo je interesovanje za tu vrstu meda?

Kupci kojima su poznate osobine Hercegovačkog meda uvijek će se odlučiti za kupovinu istog u odnosu na med iz drugih krajeva. Sa druge strane veoma često dobijamo poruke podrške i pohvale na račun meda od ljudi koji prvi put probaju, pa se može zaključiti da je interesovanje u porastu. Nužno je nastaviti raditi na brendiranju i promociji kako bi što više ljudi čulo priču o našem kraju i našem „premijum“ proizvodu.

Hercegovački med vs. druge vrste meda

• Opišite nam koji su uslovi potrebni za stvaranje poliflornog meda.

Kao i kod svake druge vrste meda, ono što je neophodno za njegovo nastajanje su zdrave i jake pčelinje zajednice, pravi izbor lokacije na kojoj je zastupljena dobra pčelinja paša sa velikim brojem različitog bilja i dobri vremenski uslovi u vrijeme cvijetanja.

• Po čemu se ukus ovog meda razlikuje od recimo nekih standardnih kao što su bagremov, lipov, livadski?

S obzirom da u njegov sastav ulazi ljekovito bilje, Hercegovački med ima znatno intenzivniji ukus u poređenju sa drugim, vrlo često tamniju boju i gušću strukturu.

Pčelinji otrov u službi zdravlja

• Postoji li neka zanimljivost u vezi proizvodnje ili neka anegdota?

Zanimljivo je pomenuti da čovjek od pčela ima višestruku korist. Najpoznatiji proizvodi su med, propolis, polen, matična mliječ. Dok se u poslijednje vrijeme puno pažnje posvećuje i pčelinjem otrovu. Nauka je dokazala da je u malim dozama  blagotvoran za ljudski organizam, da ubija neke zloćudne ćelije, a već odavno se zna da otrov pčela podstiče lučenje kolagena za obnavljanje kože, te se koristi u proizvodnji krema za podmlađivanje, umjesto botoksa.

Poruka mladim pčelarima

• Šta biste poručili onima koji planiraju da se bave pčelarstvom?

Pčelarstvo nije samo posao, nego i specifičan način života u harmoniji sa prirodom. Ono može biti divan hobi, bijeg od stresa svakodnevnice, a može biti i veoma korisno dopunsko zanimanje za dopunu kućnog budžeta. Ono što je zajedničko za sve pčelare bili oni profesionalci, hobisti ili amateri je ljubav prema pčelama. Za nekoga ko razmišlja o nabavci pčela ovo je osnovni uslov. Kada je on ispunjen može se početi sa pčelarstvom, ali se budući pčelar mora naoružati i strpljenjem. Mora biti spreman na konstantno učenje, kako od samih pčela tako i iz literature, sa interneta i od starijih kolega pčelara koji rado djele svoja iskustva. Pčelarstvo iziskuje mnogo vremena, posvećenosti, truda i energije, ali će sve uloženo pčele znati da nagrade višestruko.

Pčelarsko gazdinstvo Skočajić i Mali proizvođači 

Naš sagovornik Ognjen Skočajić za Male proizvođače je saznao preko prijatelja, koji svoje proizvode takođe prodaje preko naše platforme. A šta sve novo možemo očekivati u ponudi Skočajića?

– Osim proizvodnje meda, zadnjih par godina smo se okrenuli i proizvodnji selekcionisanih matica za kolege pčelare kao i određenih količina matične mliječi. Takođe, planiramo proširenje palete proizvoda, pa ćemo u skorijoj budunosti u ponudi imati i pergu u kobinaciji sa medom, propolisom i matičnom mliječi.

Kako započeti proizvodnju meda?

Proizvode pčelarskog gazdinstva Skočajić možete poručiti putem njihovog profila na našem sajtu, kao i na društvenim mrežama gazdinstva – Facebook i Instagram.

A ako i sami želite da se u Srbiji bavite pčelarstvom, ali ne znate kako se registruje objekat za punjenje meda i šta je HID broj, epizoda “Kako započeti proizvodnju meda?” naše Akademije je pravo mesto za vas. Poručite od Skočajića svoj med, udobno se smestite i pogledajte šta to sve danas moraju da znaju i koje uslove treba da ispune svi koji žele da budu pčelari.