![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/demeter.jpg)
Demeter sirevi – od Pariza i Londona, do farme u Bečeju i zlatne medalje Novosadskog sajma
Janoš Demeter jedan je u nizu nagrađivanih proizvođača našeg udruženja. Ali, ono što je za njega specifično jeste činjenica da nikada pre početka proizvodnje kozjih sireva, nije imao koze, niti se bavio nekim drugim oblikom poljoprivrede. Ni on, niti bilo ko iz njegove porodice.
To što se trenutno može nazvati tvorcem dimljenog kozjeg sira koji je dobio zlatnu medalju Novosadskog sajma i što je osvojio prvu nagradu na Balkan Cheese festivalu, posledica je njegovog višegodišnjeg radnog iskustva u restoranima u Parizu i Londonu, ali i truda koji je uložio da napravi najbolji mogući sir, po povratku u Bečej.
– Radio sam u Parizu i Londonu po luksuznim hotelima restoranima i tu sam probao jako puno vrsta sireva, posebno kozjih i tu sam ih i zavoleo jako. Posle toga sam video neku reportažu o nekoj maloj farmi koza i tu me to zagolicalo. Niko pre mene u porodici nije se bavio poljoprivredom. Nismo imali nikad nikakve životinje, mada smo mi kao deca uvek voleli da imamo nešto u dvorištu.
![](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/Screenshot_20240130_232302_Gallery-1.jpg)
Nagrade
Kako nastaju Demeter sirevi?
– Da bi napravili dobar sir najpre moramo imati kvalitetno mleko. Naravno, neko znanje i puno, puno strpljenja. Mnogo mleka sam bacio dok sam uspeo napraviti nešto što mi se sviđa.
– Proces je dosta dugačak. Prvo, potrebno je hraniti te životinje kvalitetno da bi nam dale što kvalitetnije mleko. Ja mislim da se tu rešava najveći deo. Jednom mi je jedan stariji čovek rekao: “Što ti ne bi pojeo, nemoj ni životinji dati.” Toga se držim.
Ishrana koza i briga o njima
– Jako puno je do ishrane životinja i mislim da je higijena na prvom mestu. Od štale, pa do mlekare. Ja pravim samo te polutvrde sireve, obične i dimljene. Ostavljam ih na zrenje, zavisi, mesec i po dva, tri, pet…Ali iskreno meni se najviše sviđa kad je star oko dva meseca.
– Trenutno o životinjama brine jedan moj drugar. On je oko životinja, a ja sam se maksimalno posvetio proizvodnji sireva i prodaji.
- S obzirom da su njegovi sirevi za kratko vreme postali popularni i da su ljudi prepoznali njihov kvalitet, pitali smo Janoša da li planira proširenje proizvodnje.
– Trenutno imamo taman koliko prodamo, ali planiramo neko proširenje, pa za koju godinu i mini mlekaru.
Demeter sirevi u inostranstvu
Kako se dobar glas daleko čuje i sirevi Janoša Demetera uspeli su da pređu granice naše zemlje i da, za sada samo u Evropi, steknu verne kupce i obožavatelje koji se stalno javljanju za nove količine.
– Imam neke drugare koji rade po Austriji i Nemačkoj. Nosili su svojim gazdama sireve kao poklon i od tada stalno naručuju.
![](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/DEMETER1.jpg)
Nove etikete PG Demeter
PG Demeter i Mali proizvođači
Kada smo u saradnji sa našom dizajnerkom Jelenom odlučili da jednog od proizvođača iz našeg udruženja nagradimo besplatnim dizajnom za etikete, slučajni izbor pao je na Janoša.
– Nove etikete se jako sviđaju. I meni i kupcima. I tu bih se jos jednom zahvalio i vama i Jeleni koja ih je dizajnirala.
Nagrade za kozji sir
– Osvojio sam prošle godine veliku zlatnu medalju Novosadskog sajma za moj polutvrdi sir i tu sam se jako, jako iznenadio. Prijatno naravno. Baš, baš nisam očekivao ništa.
– Zatim se desila i prva nagrada na Balkan Cheese Festivalu za moj dimljeni kozji sir i to u ozbiljnoj konkurenciji. Trenutno je baš taj dimljeni kozji sir najpopularniji.
Kako poručiti?
Ukoliko ste ljubitelji polutvrdih, dimljenih sireva i još kozjih, poljoprivredno gazdinstvo Demeter je pravo mesto za vas. Pregled ponude Janoševih sireva, dostupan je na njegovom listingu na našem sajtu. A možete ga pratiti i na društevim mrežama Facebook i Instagram.
Pročitajte više![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/ZHS00141-1.jpg)
Upoznajte “Harmonije panonije” – proizvodnja Immuno craft sirupa sa medom
Od svih ličnih priča malih proizvođača do sada napisanih na ovom blogu, ova pred vama je jedna sa najviše žara, upornosti i vere u ono što čovek želi i radi. Svaka rečenica i svako slovo koje je nastalo kasno u noć nakon što Anita, koja je sa suprugom Laslom osnovala brend “Harmonije panonije” uspava dete i završi sve svoje obaveze govori o tome sa kojom posvećenošću su oni ušli u ovaj poduhvat i kako veliku želju imaju da im ideja uspe.
– Harmonije Panonije je proizvodnja craft sirupa na bazi livadskog meda koju smo, sasvim slučajno, pokrenuli suprug Laslo Toth i ja (Anita) u Novom Sadu, na proleće 2022. godine. U periodu koji je tome prethodio, imajući u vidu celokupnu situaciju koji smo pretrpeli tokom nedavne pandemije, svojski smo se trudili, naročito zbog deteta, da porodičnu ishranu baziramo na što zdravijim namirnicama.
Tako smo na proleće te godine odlučili da za naše potrebe napravimo sirupe od mirisnog cveta zove i drugog lekovitog bilja. Koristili smo zdrave i korisne sastojke. Ceđeni limun i livadski med, bez dodataka šećera, limuntusa, konzervansa ili bilo kojih drugih aditiva. Rezultat su bili vrlo zdravi i ukusni napici, za koje smo dobili prijateljske sugestije da ih ponudimo široj okolini.
Ubrzo smo registrovali gazdinstvo i odlučili da koristimo resurse iz naše bašte u Budisavi. Budisava je selo nadomak Novog Sada. Tu se nalazi porodična kuća mog supruga sa velikim placem, neprskanim voćnjakom i bagremovim šumarkom unutar. A krije i pregršt stabala zove, omiljene vojvođanske poslastice! I više nego dovoljno za početak.
Netretirano voće i lekovito bilje iz našeg uzgoja bili su osnova za veću proizvodnju i plasiranje proizvoda na festivalima i noćnim bazarima. Poduhvat je bio uspešan, jer smo dobijali pozitivne reakcije od strane novih kupaca. I svaki pozitivan feedback nam je davao ‘vetar u leđa’.
Naziv brenda “Harmonije panonije”
– Od perioda kada smo svoje prve proizvode plasirali na tržištu nismo bili zadovoljni nazivom koji smo prvobitno osmislili za naš brend. I suprug i ja smo obožavaoci raskoši prirode, lekovitog bilja sa naših prostora i zdravina koje nude. Bili smo sigurni da ćemo vremenom iznjedriti naziv koji je autentičan i koji može da iznese ono što želimo da naši proizvodi zapravo predstavljaju. Želeli smo i da promenimo vizuelni identitet brenda koji zastupamo.
U tome nam je mnogo pomogla talentovana dizajnerka Milana Đurđević, koja je naše ideje doslovno pretočila u prelepo dizajnirane nalepnice u obliku arhaične vojvođanske kućice. Od tada naša saradnja traje i razvija se u odnosu na rast i potrebe samog brenda, što iziskuje mnogo truda i vremena.
Pored već prepoznatljivih kariranih krpica koje smo vezivali na flaše, s kojim smo želeli da naglasimo domaći “craft”, ručno pravljen proizvod, došli smo na ideju da za naziv iskoristimo balans i harmoničnost sastojaka koje koristimo u sirupima, uz med iz vojvođanskih košnica. Igrali smo se rečima i došli do rešenja: Harmonije Panonije, Immuno craft sirupi sa medom. Pčelica je postala deo logoa, a prepoznatljiva vojvođanska kućica deo nalepnice na proizvodima.
![](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/20240202_171613.jpg)
Proizvodi “Harmonije panonije”
Kombinovanje sastojaka
– Ideje nam dolaze udruženo. Dok ja kombinujem arome lekovitog bilja, po njihovoj podvrsti, svrsi i upotrebi, mirisnim notama i ukusu, o kombinacijama voća sa đumbirom, ili bobičastom voću ideje se nadovezuju. Laslo vodi računa da proizvod bude što boljeg kvaliteta u odnosu na to gde nabavljamo ili beremo. I da je u samom sastavu sirupa voće što koncentrovanije. Da ga što bolje obradimo, da može da se iskoristi ceo plod i njegovi najzdraviji delovi. Isprobavamo mnogo puta dok proizvod ne dovedemo do savršenstva. Često se dogodi da u narednoj seriji proizvodnje nađemo način da još poboljšamo sastav. Tako dolazimo do stalnih receptura, lakše i organizovanije pripreme proizvoda.
Oboje smo pristalice blagodeti i raskoši ukusa koji dolazi iz lekovitog korena đumbira, tako da pretpostavljam da bismo birali neki od proizvoda tog tipa, kao omiljeni. Možda upravo mešavinu korena đumbira i korena kurkume. Lekovito bilje pruža nežnije, a takođe bogate arome i njihove kombinacije postaju neverovatne. Izdvojila bih mešavinu jestive lavande angustifolie sa matičnjakom ili limunovom travom, koja već treću godinu postaje omiljeno osveževajuće piće naših pratilaca, pogotovo tokom letnjih meseci. Nedavno smo izneli arome sočne kruške sa prirodnim ručno rađenim ekstratom ruzmarina, koja je podgrevala prazničnu atmosferu mnogih domova u našem gradu.
Ali kao što gotovo svakodnevno svedočimo utiscima kupaca, ukusi su veoma različiti i svako bira svoje omiljene arome na osnovu zdravstvene dobrobiti ili eksplozije ukusa iz sirupa čije arome dodatno oslobađaju ceđeni limun i ukusni livadski med.
Uloga livadskog meda u nastanku proizvoda “Harmonije panonije”
– Proizvodnja se zasniva na obradi svežih sirovina i kombinovanju tih pažljivo odabranih sastojaka sa ceđenim limunom i visoko kvalitetnim livadskim medom. Med koji poreklom dolazi iz Zapadno – Bačkog okruga, specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje” i nagrađivanog pčelarskog gazdinstva Kuruc, sa dugogodišnjom tradicijom.
Upravo ovi pažljivo odabrani i izbalansirani sastojci su recept za dobar imunitet dece i odraslih, a tajna leži u načinu proizvodnje. Konsultujući se sa tehnolozima i analizirajući komponente spoznali smo kako da u procesu hladne pasterizacije velikim delom sačuvamo prirodom date vitamine i minerale, a pogotovo benefite koje nam pruža livadski med.
Svaki sastojak koji koristimo u proizvodnji je na svoj način prepun blagodeti. Čak i ukoliko krenemo od jabuke, kruške, kajsije, dunje, ili pak cvekle i šargarepe, opšte su poznati vitaminski i mineralni sastavi svakog od njih ponaosob. Posebno se ističu bobice poput crne zove, šipurka, divlje kupine, maline, aronije ili borovnice. Često ih kombinujemo, a med i limun ih u svakom sirupu pojačaju i ujedine. Kada se još obradi lekovito bilje ili koren đumbira, za ljubitelje ima pun efekat.
![](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/20240209_145513.jpg)
Berba zrna zove
Proširenje proizvodnje
– Proizvode smo reklamirali organizujući degustacije direktno na prodajnom štandu. U časopisu “Sensa” je u avgustu 2022. godine objavljen članak o nama, o našoj priči, čime je takođe poraslo interesovanje za našim proizvodima. Urednica i lektorka su isprobale sirupe na štandu prilikom izlaganja na jednom festivalu u Beogradu i odlučile da nam posvete nekoliko stranica u magazinu.
Jedan od većih izazova je bio udovoljiti dečijem ukusu. Ali naš immuno sirup je odlična prirodna alternativa mnogim fabričkim proizvodima. Najbolji feedback je zagnjureno dečje lice u čašu soka ispred našeg štanda, dok ga pije naiskap.
Voće, lekovito bilje, povrće ili bobičasto voće koje koristimo u proizvodnji je neprskano, pažljivo birano prilikom berbe ili kupovine. Neki od sastojaka su organskog porekla. Svi proizvodi su 100 % prirodni i bez dodatog šećera.
Program za jačanje imuniteta
– U međuvremenu smo razvili “Program za jačanje imuniteta” koji se sastoji iz:
1. Immuno craft sirupi sa medom (8 dl)
2. Immuno craft sokovi (3 dl)
3. Immuno boosteri u teglicama (320 g)
Immuno craft sirupi, sokovi i boosteri su zaista ukusni. Svojim vitaminskim i mineralnim sastavom ujedno služe za jačanje imuniteta dece i odraslih.
Sirupi su bez šećera, konzervansa, limuntusa ili bilo kakvih aditiva. 100 % prirodni proizvodi na bazi livadskog meda. Sadrže 1/3 livadskog meda, 1 – 1,5 dl ceđenog limuna. Zatim u odnosu na vrstu, sirup sadrži celu pulpu voća (jabuka, kruška, dunja, kajsija, višnja) ili bobičastog voća kao što su malina, divlja kupina, aronija, šipurak.
Može da sadrži i ručno pravljen ekstrakt lekovitog bilja (menta, žalfija, kopriva, zdravac, kamilica, lavanda angustifolia, matičnjak, ruzmarin…), ili povrća (cvekla, šargarepa).
Trudimo se da u proizvodnji koristimo što više organskih sirovina, a cilj našeg zalaganja je ponuda ukusnih i prirodnih rešenja bez štetnih sastojaka.
Immuno craft sokovi su nakon dobrog mućkanja spremni da vam izoštre čula i pruže dodatnu energiju tokom napornog dela dana. Trenutno imamo 7 vrsta na raspolaganju.
Immuno busteri u kombinaciji sa obrađenim svežim bobicama divlje kupine, pulpe i koštice limuna, korenom đumbira i kurkume, ili aronije i maline, preliveni livadskim medom postaju staklenke koje mogu biti sjajni saveznici u jačanju imuniteta.
Đumbir i limun u službi bustera organizma
– Koštica limuna je bogata esencijalnim ili etarskim uljima, vitaminom C, i antioksidantima koji neutrališu negativan uticaj slobodnih radikala. Busteri takođe sadrže vlakna koja podstiču metabolizam i ubrzavaju varenje. Konzumiraju se najefektnije ujutru na prazan stomak (1 kašičica), jer se lakše apsorbuju hranjive materije. Pružaju dodatnu energiju.
I naravno, nezaobilazan sastojak naših proizvoda je đumbir. Taj čudesni đumbir.
Đumbir u sebi sadrži dosta vitamina i minerala, a ono što je najbitnije – đumbir jača naš imuni sistem i štiti nas od različitih infekcija i upalnih procesa. Podstiče sposobnost organizma da se izbori sa virusima na najbolji mogući način. Deluje kao odličan antioksidans. Uništava slobodne radikale koji oštećuju naše ćelije.
Zahvaljujući kombinaciji aktivnih supstanci naših preparata na bazi đumbira, limuna i meda, oni postaju preventivna sredstva za jačanje otpornosti organizma. Ne sadrže toksične materije, pa se zato mogu svakodnevno koristiti. Pogotovo uz dodatak organske kurkume, koja ubrzava metabolizam, čisti telo od toksina, a gde udruženo sa đumbirom, limunom i medom postaje opasna prepreka virusima i bakterijama da uplove u organizam.
Poteškoće i anegdote
– Tokom proizvodnje smo često suočeni sa mnogim poteškoćama, ali svemu pristupamo vrlo savesno i ozbiljno. U početku dok je Robert (4,5 god) bio mlađi, morali smo da sačekamo da zaspi, da bismo prionuli na proces proizvodnje. Dešavalo nam se da završimo pred zoru ili u jutarnjim časovima. Odmora je bilo tek toliko da možemo da stanemo na noge. Suprug pored ovog našeg zajedničkog poduhvata ima i stalni posao, tako da je teško iskombinovati nabavku, obradu sirovina i samu proizvodnju. I pri tome provesti kvalitetno vreme sa detetom, naći vremena za prijatelje i druge aktivnosti. Sada je situacija nešto drugačija, imamo potrebno iskustvo i lakše se organizujemo, pogotovo što možemo da računamo i na pomoć deteta.
Poteškoće su dolazile i prilikom reklamiranja proizvoda kroz festivale i noćne bazare na lokalu, a pogotovo u drugim gradovima. Jedan od razloga je što smo ponekad bili prinuđeni da vodimo dete sa sobom. Jedina osoba na koju se oslanjamo je moja majka, a kada se dogodi da nije u mogućnosti da pređe 80 km da bi čuvala unuka, nemamo drugi izbor. Lepa su iskustva na festivalima. Upoznali smo mnoge dobre ljude, saznali pregršt korisnih stvari, lepa sećanja nas vezuju za mnoge gradiće i varoši. Ima i onih drugih sećanja, koja nam sada deluju smešno, ali tada to nikako nije bio slučaj.
![](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/IMG-ef8a25f14529b69b9831f8e304bd9bdc-V.jpg)
Berba žalfije
Nepostojeći festival
– Jesenas smo, na primer, natovareni kutijama do krova, sa detetom, krenuli put vojvođanskog salaša, gde je bio organizovan jedan festival najavljen kao popularan događaj, u cilju očuvanja tradicije.
Kada smo stigli na mesto događaja, vođeni navigacijom kroz polja, atarske puteve i vagaše, čuđenju nije bilo kraja, a pravi šok smo doživeli kada smo shvatili da je najava čista varka. Izlagači su okretali svoja vozila i vraćali se odakle god da su pristizali. Neko je lepo obrnuo novac od uplaćenih kotizacija za štandove koji nisu ni postojali. Videli smo čaršafe preko starih traktorskih guma, gde nam je bilo ponuđeno da postavimo proizvode.
Neko bi rekao da smo samo naivni, ali nama se događaj prema najavi činio čudesnim. I svakako bi podržao neku našu priču da se zapravo i realizovao. Ipak, dan smo iskoristili na najbolji mogući način, pridruživši se mnogim drugim proizvođačima na drugom festivalu koji se održavao u istom danu, 50 km dalje od ovog.
“Harmonije Panonije” u Insbruku
U novembru prošle godine sedam sirupa iz naše proizvodnje se podsredstvom našeg dobrog prijatelja obrelo u tirolskoj oblasti Austrije. U gradu Innsbruck, koji se nalazi u središnjem delu Alpa. U jednom od restorana poznatog zimskog ski centra, organizovana je degustacija naših proizvoda od strane vlasnika restorana, menadžera, glavnog kuvara i pomoćnog osoblja.
Dobili smo stručan feedback za svaku vrstu sirupa i komentare od svakog člana ponaosob. Bili smo presrećni jer je opšti utisak bio odličan. A dobili smo i neke smernice i savete koje smo ozbiljno shvatili i pokušali da ih implementiramo u recepture.
![](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/viber_slika_2024-02-10_10-27-21-607.jpg)
“Harmonije Panonije” u Insbruku
Planovi za budućnost “Harmonije panonije”
Mali proizvođači i “Harmonije panonije”
Ukoliko vam je priča Anite i Lasla bila zanimljiva i inspirativna, spisak njihovih proizvoda možete pogledati na listingu, na našem sajtu. Šta sve novo prave i rade možete pratiti i na društvenoj mreži Instagram.
Priključite se njihovoj harmoniji sa prirodom.
Pročitajte više![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/02/IMG-e3fbb12d793c4b0408d2d35df021bf66-V.jpg)
Zadruga AlmaRosa i brend Suština – šta te dotiče, to te se tiče
Koliko ste puta uhvatili sebe da kada o nečemu pričate izgovorite “u suštini”. Šta je za vas suština? U sprskom jeziku postoji nekoliko sinonima koji mogu zameniti reč suština: srž, bit, poenta, esencija, ključna stvar, svrha. I jedno lepo objašnjenje: “Suština je nešto glavno u nečemu.” A kada je nešto glavno u nečemu, koliko je važno davati mu na značaju najbolje objašnjava krilatica, a i način proizvodnje proizvođača čiju priču danas delimo. Poljoprivredna Zadruga AlmaRosa i brend Suština – šta te dotiče, to te se tiče.
(Za)drugarstvo AlmaRosa i Suština
- Kako ste odlučili da naziv brenda bude „Suština“?
Angažovali smo našeg prijatelja, profesora industrijskog dizajna na Fakultetu primenjene umetnosti u Beogradu. U samim razgovorima na temu našeg koncepta, (za)drugarstva, saradnje i načina ostvarivanja, previše se puta pojavila reč „suština“ tako da nam je, oduševljen našom vizijom, proizvodima i životnim pristupom, napravio logo i brend „Suština“… Potpuno besplatno.
- Možete li nam nešto više reći o samoj zadruzi Alma Rosa?
Zadruga AlmaRosa je nastala kao sled razvojnog puta grupe ljudi u procesu pronalaženja svoje prave prirode. Epilog je bio jedinstvena saradnja i približavanje samoj prirodi i njenim čarima. Čvrsto verujući da se sve dešava sa razlogom, da nema slučajnosti i da je savršenstvo u jednostavnosti, jednom prilikom smo naišli na malu dolinu na samom obodu Nacionalnog parka Fruška Gora. Omeđenu sa jedne strane lipovom, a sa druge strane bagremovom šumom, punom žbunova samoniklog divljeg šipurka… I ostali zatečeni prizorom. Duboko dotaknuti samom pojavom i krajolikom, povezivanje je bilo istotreno i bez dvoumljenja, krećemo u „odnos“ sa divljim šipurkom.
Suština i njene kreacije
- Imate jako zanimljive proizvode. Kako ste došli na ideju da proizvodite liofilizovani prah?
Intuitivno. Znali smo od ranije za samu tehnologiju i njene prednosti. Ali i za činjenicu da svaka klasična obrada šipurka podrazumeva visokotemperaturne tretmane koji degradiraju nutritivni sastav samog šipurka, kao i da izostavlja celovitost. Liofilizacija, te potom i mlevenje, nam je omogućila da dođemo do jedinstvenog proizvoda koji, posle obrade, sadrži gotovo sve vitamine, minerale, mikroelemente i ostale nutrijenete celovitog divljeg šipurka (opna, pulpa i semenke) kao i originalna biljka. Zato naše proizvode zovemo kreacijama.
- Koji vaš proizvod vam je omiljeni, a koji je kupcima?
Svakako liofilizovani prah (u oba slučaja). Sam sastav, jedinstvenost i nesvakidašnji, izuzetan ukus, čini ga omiljenim i nama i kupcima. Mada, mnogi (već sada stalni kupci) nazivaju naš džem/namaz „najboljim na svetu!“.
Podela posla i proces proizvodnje
- Ko sve učestvuje u proizvodnji? Kakva je podela posla?
Naš koncept i pristup je uslužna proizvodnja kroz saradnju sa profesionalcima u svojoj branši. Proverene male (artisan) manufakture i druge zadruge.
- Kakav je vaš proizvodni proces?
To je mala tajna. Suština je da su sve kreacije nastale obradom divljeg šipurka na nižim temperaturama kako bi se zadržao što originalniji nutritivni sastav. Kao i da je divlji šipurak bran u vreme sadržaja najviših nutritivnih vrednosti. Do svih saznanja smo dolazili kroz stručnu literaturu, neka ranija iskustva i istraživanja i konsultacije sa naučnim kadrom sa relevantnih fakulteta.
- Koliko vremena je potrebno za nastajanje jednog vašeg proizvoda kao što je namaz od šipurka ili recimo liofilizovani prah?
Nekoliko dana. Suština je da se sirovi divlji šipurak obradi u što kraćem roku od samog branja, kako bi nutritivna vrednost bila maksimalno očuvana.
Zašto da biramo Suštinu?
- Šta vas izdvaja od drugih proizvođača u istoj kategoriji?
- Posebnost našeg divljeg šipurka koji je bran samo sa jedne lokacije na samom obodu Nacionalnog parka Fruška Gora. Na vrhuncu nutritivnog sastava, dvostruko selektovan i obrađen u što kraćem vremenskom periodu.
- Inovativni proces branja i proizvodnje koji omogućava maksimalne nutritivne vrednosti. Naš namaz ili preliv sadrži 60 mg vitamina C na 100g proizvoda, što je više od iste količine limuna.
- Tradicionalni pristup sa inovativnom recepturom koja daje izuzetne gastronomske karakteristike naših kreacija.
- Jedinstvenost naše premijum kreacije – liofilizovanog praha od celovitog divljeg šipurka sa gotovo istim nutritivnim vrednostima kao i sveža sirovina.
Zanimljivosti
- Koje su neke zanimljivosti u vezi sa vašim poslovanjem, proizvodnjom, anegdote, nešto po čemu vas ljudi pamte?
Pre svega naša autentičnost i originalnost… Naša krilatica je „šta te dotiče, to te se tiče!“ I odnosi se na jedinstveni poslovni pristup gde je profit pre svega posledica, a ne svrha našeg poslovanja. Mi se, pojedinačno, nikada nismo bavili poljoprivredom ili poljoprivrednom proizvodnjom, ali smo koristili ranija iskustva iz drugih branši. Povezivali se sa iskusnim lokalnim znalcima iz sličnih oblasti delovanja i intuitivno sproveli kompletan poslovno-proizvodni proces.
Iskreno, kome god smo prilazili i predlagali saradnju, niko se nikada nije bavio obradom šipurka, ali su oduševljeni našim pristupom, idejama i sagledavanjima, pristajali na saradnju. Uz svu moralno-pravnu odgovornost možemo reći da je ceo ovaj poduhvat, bukvalno bio „Kroz trnje, do zvezda“. Jedan skok u veliku neizvesnost, naoružani samo verom u sebe i uverenjem da nas srce sigurno vodi „pravim“ putem (kako god to nekome zvučalo). Naravno, jako dobro smo izučili i proučili sve potrebne aspekte standardne proizvodnje i karakteristika divljeg šipurka, kako bi uopšte mogli inovirati. Opet, jedno je teorija, a drugo realnost tj. praksa.
Proširenje proizvodnje
- Da li uspevate da zadovoljite trenutnu potražnju?
Uglavnom… Naši proizvodi su većinom skuplji od konkurencije. Zbog kompleksnije proizvodnje i poštovanja visokih standarda, tako da se izdvaja posebna klijentela koja traži vrhunski kvalitet i sastav. Najviše su to žene srednjih godina sa razvijenom svešću o važnosti kvaliteta ishrane i koje kupuju proizvode za sebe i svoju porodicu i decu.
- Da li planirate proširenje proizvodnje, ukoliko za to postoje mogućnosti?
Da, umereno. Postoje ozbiljna interesovanja iz inostranstva. Iz Austrije, Nemačke, Rusije. Pregovori su u toku, ali je obim i lokacijski ograničen jer se čvrsto držimo visokih standarda u eksploataciji sirovine. Planiramo svakako proširenje asortimana pre svega u domenu liofilizacije na druge sirovine, kao što je organska celovita muskatna tikva, iz sopstvene proizvodnje. Zapravo, praktično smo je već realizovali, te je zvanično puštanje u „etar“ pitanje dana.
Anegdote i saveti budućim proizvođačima
- Postoji li neka anegdota u vezi proizvodnje? Možete je podeliti sa čitaocima.
U suštini, sve je ovo jedna velika „anegdota“ u koju je retko ko od ljudi oko nas verovao. Ostalo je istorija.
- Da li imate neki savet za početnike koji se bave istim poslom?
Ako vam je motivacija razvoj klasičnog biznisa, nemojte ulaziti u ovu avanturu.
- Šta je najvažnije da zna neko ko se bavi proizvodnjom i preradom voća i povrća?
Vrhunsko poznavanje prirodnih ciklusa, proizvodnih procesa i biti spreman na reviziju svakog sledećeg isplaniranog koraka. Mi se bavimo organskom proizvodnjom i divljim biljem… velike su razlike u odnosu na klasično, konvencionalno gajenje koje se može bolje kontrolisati i gde je uticaj čoveka veći.
Suština i Mali proizvođači
- Kako ste saznali za Male proizvođače i šta vam je donelo članstvo u udruženju?
Od samih vaših početaka koristimo usluge raznih proizvođača. Članstvo nam je donelo bolju vidljivost.
Ponuda Suštine
Rad poljoprivredne zadruge AlmaRosa i razvoj brenda Suština, možete pratiti na društvenim mrežama Facebook i Instagram, ali i na njihovom sajtu i sajtu Malih proizvođača.
Upravo na tim mestima možete pogledati i njihovu ponudu visokokvalitetnih proizvoda: liofilizovani prah od celovitog divljeg šipurka, namaz od divljeg šipurka, preliv od divljeg šipurka i liofilizovani prah od muskatne bundeve.
Birajte pažljivo, jer što vas dotiče, to vas se tiče.
Pročitajte više
![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/01/IMG-073c94550891c0fba8d267368a204da2-V-1.jpg)
ZETS Orchard – organski voćnjaci iz Rajkovića kod Mionice
Zets Orchard je jedan od najvećih proizvođača sorte jabuka Ivana. Pored organske proizvodnje jabuka, na gazdinstvu Joksimovića, u selu Rajković, kod Mionice, ova porodica inženjera koji su hrabro uplovili u poljoprivredničke vode, proizvodi i šljive i druge sorte jabuka i od istih pravi različite aromatične namaze, sokove, soseve, kremove i sirće.
U svet ZETS voćnjaka na kratko nas je uveo Zoran Joksimović. Jedan od vlasnika, čijoj supruzi i njenoj sestri možemo da zahvalimo za većinu proizvoda koje ovo gazdinstvo ima u ponudi.
- Imate vrlo upečatljivo ime i logo. Da li Vas ljudi često pitaju šta je bila inspiracija za isto?
Da. Imanje je dedovina dveju sestara, moje supruge i njene rođene sestre, koje su prepustile vođenje i investicione strategije svojim supruzima. Naziv ZETS (dva zeta sa nastavkom “s” koje čini množinu na engleskom). Orchard ili voćnjak na engleskom je taktički potez da se brend približi i stranim kupcima. Logo je uradio ekspert za dizajn Zoran Borenović koji je dočarao kuću koja se nalazi usred voćnjaka i valovitost kraja u kome se nalaze voćnjaci. Kuće na uzvisini vidljive su iz podnožja kada se prilazi iz Mionice. Neki strani posetioci i mi od milošte kraj zovemo Srpska Toskana tako da logo oslikava realni ambijent imanja.
ZETS Orchard – domaći brend u porastu
- Kako ste došli na ideju da pravite svoje proizvode i da ih brendirate?
Jabuke i šljive smo zasadili 2014/15. godine sa idejom da zasadi prate organski način proizvodnje i eventualno u nekoj budućnosti prerastu u malu domaću radinost koja ima proizvode od svog voća. Tako da pored plasmana voća imamo i neki svoj karakterističan proizvod. Nas četvoro smo po struci inženjeri i trebalo je mnogo vremena da ovladamo poljoprivrednim problemima i steknemo iskustvo. Prvo u proizvodnji voća, ćudljivom prirodom i neizvesnim tržištem.
Uz preveliki trud uz naš stalni posao i saradnike i pomoćnike na imanju profitabilnost voćnjaka nikako da se pomakne sa pozitivne nule. Investicija je oveća da bi se sve prepustilo samo slučaju i prirodi, tako da smo uz ozbiljniju analizu došli do zaključka da je vreme da se pokrene prerada. S obzirom na ogromnu konkurenciju raznih proizvođača klasičnog asortimana od voća, mi smo odlučili da krenemo drugim putem i da radimo na tzv. butik proizvodnji zdravijih prerađevina od voća sa akcentom na kvalitet i specifičnost ukusa.
Ne predajemo se, znamo da nije trzište lako osvojiti, ali verujemo u kvalitet i da će vremenom doći i do ozbiljnije prodaje. Do sada smo u životu vodili razne ozbiljne projekte pa smo i ZETS Orchard-u ozbiljno pristupili. I vidimo maleni pomak svake godine od početka prvih proizvodnih prerađivačkih koraka od jeseni 2021.
Upotreba šećera u ZETS proizvodnji
- Zašto je Demerera šećer koji koristite u proizvodnji bolji od ostalih industrijskih šećera?
Svi šećeri imaju sličnu kalorijsku vrednost, ali od načina prerade zavisi faktor štetnosti. Šećeri koji se najmanje prerađuju i najsličniji su stanju u kome se nađu u prirodi su mnogo lakše svarljivi i manje štetni u odnosu na rafinisane šećere. Vodeći na listi najmanje prerađenih je Demerera šećer od šećerne trske, koja se širom sveta gaji i dalje na tradicionalni način. Uglavnom organski jer prirodni uslovi to dozvoljavaju. Srećom naše voće ima dovoljno slasti. Većina naših proizvoda je bez trunke bilo kakvih zaslađivača i šećera. Mi dodajemo Demerera šećer samo u manjem broju proizvoda, svega 2-5%. I to samo ako nam je potreban prema receptu iz razloga hemijske reakcije koju prirodnim putem ne možemo dobiti od samog voća.
,,William’s Pride” i Ivana, jabuke sa ZETS imanja
- Po čemu se jabuka ,,William’s Pride” razlikuje od ostalih sorti, osim po hrskavosti?
William’s Pride je letnja jabuka sa posebnim karakteristikama. Boja je tamno bordo, sa maglom koja karakteriše šljive. Ukus je poput jedre Honey Crisp jabuke sa eteričnim mirisom najlepše dinje. Te karakteristike joj daju specifičan ukus koji je jedinstven na svetskom tržistu.
- Čiji je ona glavni sastojak kada pričamo o vašim proizvodima?
Naš aromatični namaz od jabuka ili tzv. puter od jabuka. Naš puter od jabuka je glavni sastojak za naš BBQ sos koji ima preko 20 organskih sastojaka, uključujući naš sok i sirće od jabuka.
- Da li posedujete i neke druge sorte na svom imanju?
Jabuka ,,Ivana” je srpska sorta slatko kiselkastog ukusa, koja je najprisutnija u svim našim proizvodima. Imamo i oprašivače koji su zaslužni za prelepo jabukovo sirće.
ZETS nadevi – spoj domaćeg voća i indijskih začina
- Koja je Vama omiljena i koju biste preporučili kao najbolju za pitu od jabuka?
Ivana je nakisela i odlična je za pite. Zato je ona vodeća u našem nadevu za tzv. pitu za 5 minuta.
- Šta to čini posebnim vaš nadev od šljiva?
Prvo i osnovno je da naše voće od voćnjaka do kuhinje putuje najviše par stotina metara i prerađuje se odmah pošto je ubrano.To je
naravno moguće u uslovima butik proizvodnje gde se prerada vrši svakodnevno u manjim količinama. Naša šljiva Čačanska lepotica, srpski ponos, je krupna, jedra i ne previše slatka. To omogućava da se postigne pikantniji ukus. Umesto vode za nadev dodajemo naš sok od jabuka. Tako da je blago želatinirana masa karakterističnog ukusa. Sve je to upotpunjeno kombinacijom organskih začina koji nisu zastupljeni na Evropskom kontinentu već dolaze iz daleke Indije i Kariba. Probajte, uverićete se.
- Ko je glavni tvorac ideja za kombinacije ukusa?
Na puteru od jabuka zajednički su radile sestre nekoliko godina dok nisu došle do ,,pobedničke” formule. Ostali recepti su tvorevine moje supruge, koja je pasionirana kuvarica i hrabro proba i sprema jela koja dolaze iz raznoraznih svetskih kuhinja. Iskustva sa raznih putovanja i raznolikost kuhinja koje smo oprobali su osnova i inspiracija za njene kreativne recepte.
Favoriti kuhinje Zets Orchard
- Da li imate najdraži proizvod i ukoliko da, koji je?
Svako od nas ima svoj favorit. Meni je teško da izdvojim, ali jednostavno ne mogu više da jedem fine sireve bez našeg Aromatičnog namaza ili Sirop de Rajković. Mozda neverovatno zvuči, ali guščiju, pileću i druge paštete vrlo često kombinujem sa Sosom od šljiva Peking i Čatnijem od smokava. BBQ sos upotrebljavamo i kao marinadu i umak, kao dodatak mesu, ribi i povrću u svakoj prilici. Moja svastika naginje puteru od jabuka i Rajković namazu od divljih krušaka i jabuka i naravno Delikatesu od cepkanih šljiva koji se pravi po receptu njihove bake. Moja supruga ima malo rafiniraniji ukus od nas tako da ona izdvaja Krem od šljiva i Mirabelu, namaz od džanarika sa bademima. Moj pašenog najvise uživa u pitama od naših nadeva. Naša deca i njihov sin posebno ističu BBQ sos koji se koristi u svakoj
prilici.
- Šta je najveći favorit kupaca?
Uz sok i sirće, BBQ sos je favorit. Tu su pri vrhu i aromatični namaz, delikates od cepkanih šljiva, peking sos i sirop de Rajković.
- Šta je prvo što je izašlo iz Zets orchard kuhinje?
Pored probne serije soka od pre nekoliko godina, ZETS je otpočeo u jesen 2021. proizvodnju sa puterom od jabuka, BBQ sosom,
nadevom i pireom od jabuka.
Zets Orchard za domaće i strano tržište
- S obzirom da je na sajtu vaša priča dostupna pored srpskog na još tri svetska jezika, da li Vam se javljaju stranci i kakve su njihove reakcije na vaše proizvode ukoliko su imali priliku da probaju?
Za sada smo imali prilike da se susrećemo sa strancima na raznim bazarima. Utisci su pozitivni, a izbor pri kupovini je vezan za to da li nose kući ili nekome na poklon kao suvenir iz Srbije. Ili kupuju da probaju i uživaju uz razna jela, sireve, pršutu i vino ili kao slatke namaze. Kada kupuju na poklon traže da je proizvod autentičan srpski, tako da to najčešće bude neki od voćnih namaza.
- Kakve su reakcije naših ljudi?
Šarenolike. Naši utisci su da i dalje Srbija naginje klasičnoj kuhinji meso, krompir i salata tako da se tu lako prepozna BBQ sos. Takođe se
pije jako mnogo sokova i naš koji nema nikakvih dodataka je pridobio stalnu publiku. Sirće je na glasu zbog bukea koje ima i naravno zbog zdrave note koja mu se pripisuje. Ostali proizvodi imaju biranu klijentelu koja je otvorenija da proba i koristi nešto novo i ceni jedinstvenost i kvalitet ukusa i sastojaka.
Inovacije iz ZETS kuhinje – kako do ukusnog kolača bez mnogo truda?
- Umeju li potrošači da cene inovacije u svetu hrane?
Da, oni koji vode računa o kvalitetu su mahom naši kupci šarene palete proizvoda. Oni tradicionalniji se drže poznatih ukusa i kupuju zato što je kvalitetnije, prirodnije i zdravije i ne smeta im ako proizvod nije presladak kao na primer klasičan dzem. Mlađi ljudi, popularno zvani milenijci su najšira klijentela koji su otvoreniji kulinarskim izazovima. Ono što je interesantno sestre su mislilile da je nadev od jabuka i šljiva dobitna kombinacija za zaposlene domaćice koje na brzinu mogu da spreme kolač bez mnogo truda. Fil je tu, uz kore po želji vrhunska američka pita, bečka štrudla ili francuski kolač su veoma brzo spremni za rernu i posluženje.
Probali smo mnoge tzv. američke pite od jabuka po raznim kafićima i restoranima po Beogradu, ispitijući tržiste. Zaključak je da nijedna ne liči na tradicionalnu pitu sa jabukama. Popularni “apple crisp” švapski kolač odomaćen na severo-američkom tržištu, u Srbiji poznat kao krisp od jabuka, nažalost nije ni nalik originalima. Naše nadeve cene ljudi koji ne žele da jedu kolače sa puno šećera i žele da osete prirodan i jedar ukus voća.
Nove ZETS ideje i Mali proizvođači
- Imate li u planu neke nove proizvode i kombinacije ukusa?
Da. Imamo. Moja supruga u test kuhinji u Torontu uvek nešto proba i smišlja. Ove godine smo zasadili oveću baštu sa raznim organskim povrćem i začinima. Ideja je mnogo, realizacije su u planu za ovu i sledeću godinu. Takođe nas na jesen čeka sadnja bobičastog voća koje će poslužiti i kao dodatna prirodna barijera za našu organsku proizvodnju voća. Planiramo i proizvode od bobičastog voća, takođe sa minimumom ili bez sećera.
U kraju ima kvalitetnih vinarija sa kojima sarađujemo i koristimo njihova vina za pojedine proizvode. U planu je da se ta saradnja nastavi i da se pojavi vise voćnih kremova, preliva za kolače koji će vremenom naći kupca. Kada bi znali koliko je chia puding jednostavan i zdrav slatkiš obogaćen prelivom od našeg voća više bi kupovali te proizvode. Brzi tempo života ne ostavlja mnogo vremena za kuvanje. ZETS razmišlja uvek kako da obogati svakodnevnu ili vikend kuhinju prosečnog domacinstva i oslobodi vreme provedeno u kuhinji, a podstakne da se spremi sveže, zdravije i maštovitije.
- Šta Vam je donelo članstvo u udruženju Malih proizvođača?
Marketing i prvi izlazak na tržište. Razmenu iskustva i podršku od onih koji su se već ustalili i prešli taj trnoviti put. Iako za sada nema vidnih finansijskih rezultata, podršku da istrajemo osećamo od članova sa kojima održavamo kontakt. To nas podstiče da se ne predajemo.
- Kakve utiske nosite sa naših bazara? Da li su Vam oni doneli neka korisna poznanstva i
razmenu iskustava sa drugim proizvođačima?
Ti bazari su nam doneli veoma korisna poznanstva i iskustva. Sjani lideri i članovi tima Mali proizvođači.
Ponudu Zets voćnjaka možete pogledati na njihovom ili na sajtu Mali proizvođači. Takođe ih možete pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Neki od njihovih proizvoda dostupni su i u prodavnicama zdrave hrane, ali ukoliko volite kupovinu iz fotelje, sajt je prava opcija za poručivanje domaćih i egzotičnih proizvoda koji će na vašu adresu, stići pravo iz Rajkovića.
Pročitajte više![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/01/396722961_353377863819764_9170673317850153401_n.jpg)
Crveno carstvo paprike – gazdinstvo Stevanović iz Gornje Lokošnice
Iako bogata jedinstvenim selima, Srbija ima jedno koje se ipak izdvaja od drugih. Lokošnica (Donja i Gornja), najpopularnije selo Jablaničkog okruga može se pohvaliti paprikom i to onom koja uspeva samo na tom području. Crvena lokošnička paprika, venčara, nizača ili kozji rog. Sve su to nazivi za ovu vrstu paprike koja svakog septembra od Lokošnice pravi centar sveta.
Tada se ovde održavaju “Dani paprike”, manifestacija koja iz godine u godinu privlači sve veći broj posetilaca.
Vekovima duga tradicija nizanja i sušenja paprike opstala je i danas u preko 200 domaćinstava koja se i dalje bave proizvodnjom. Nažalost u opadanju, ali i dalje u želji da proizvod koji imaju opstane.
Grad Leskovac može se pohvaliti sa čak tri proizvoda koja imaju zaštićeno geografsko poreklo: leskovačko roštilj meso, leskovački domaći ajvar i leskovačka ljutenica. Jedan od njih uskoro bi mogla da bude i paprika lokošnički kozji rog.
U sklopu serijala Nacionalne geografije “Evropa odozgo” jedna epizoda posvećena je upravo crvenoj slatkoj paprici i selu u kom jedino tako dobro uspeva. Autori su je i nazvali žilom kucavicom Lokošnice, gde se godišnje proizvede preko 60000 kilograma ove paprike.
PG Stevanović – Gornja Lokošnica
Današnjom pričom vodimo vas u Gornju Lokošnicu, na gazdinstvo porodice Stevanović. Svoju priču sa nama podelio je Stefan.
Po čemu je posebna lokošnička paprika? Šta je potrebno uraditi kako bi se ona plasirala na inostrano tržište? I sa kojim se to problemima susreću lokalni proizvođači, saznajte u tekstu koji je pred vama.
- Može li se nekako opisati lokošnički kozji rog? Kakva je to paprika i šta je to izdvaja od ostalih vrsta paprike?
– Kozji rog je legendarna leskovačka paprika, autohtone vrste paprika koja uspeva isključivo u našem kraju. Koristi se isključivo za pravljenje aleve, tucane paprike, ali i za sušenje i punjenje. Odlična je u kuhinji zbog svoje jedinstvene arome, prodornog i jakog mirisa, što je izdvaja od svih ostalih (domaćih i uvoznih), koje su sve više prisutne na tržištu. Čak pojedini prodavci prodaju uvoznu papriku, tvrdeći da dobijaju papriku dobijenu od vrste kozji rog.
- Šta mislite da je glavni razlog što ona uspeva samo u Lokošnici?
– U konsultaciji sa mnogim stručnjacima, došlo se do zaključka da se ne može tačno utvrditi šta prija datoj vrsti u našem predelu. Većina njih veruje da je u pitanju neka vrsta mikroklime koja je idealna za uzgoj ove vrste paprike.
Sušenje paprike – put od njive do tanjira
- Kakav je proces sušenja paprike kod vas? Opišite ga.
– Sam proces sušenja paprike je poprilično zahtevan. Nakon same berbe i nizanja paprike, venci sa paprikom se kače na zidovima građevina, predstavljajući neki vid „prirodne fasade“. Nakon par nedelja, vence selimo u sušaru (na drva), gde se zatim paprika suši do maksimuma, ali da pritom ne pocrni i ne izgubi aromu. Potrebno je danonoćno loženje vatre i održavanje unutrašnjeg vazduha na indentičnoj temperaturi sa minimalnim varijacijama. Nakon toga se paprika melje.
- Možete nam opisati put paprike, od njive do tanjira.
– Sam proces startuje u rano proleće. Tada počinjemo sa setvom semena u plastenicima, negovanjem i pripremom za buduću sadnju na otvorenom. Sredinom maja, kada to dozvole vremenski uslovi, krećemo sa sadnjom rasada na otvorenom. Nakon toga, skoro čitavo leto navodnjavamo dva puta nedeljno papriku (ukoliko je sušno leto), zatim je štitimo od raznih bolesti, okopavamo od trave itd. Nakon što paprika uzri, krećemo sa berbom i nizanjem. Zatim ide proces sušenja i na kraju dobijamo gotov proizvod, začinsku papriku.
- Da li je vi sušite u sušarama ili prirodno?
– Neophodno je dosušavanje u sušarama, jer prirodnim putem ne može da se dovede do minimuma vlage, ma koliko bila povoljna godina za to.
- Ko sve učestvuje u proizvodnji?
– U prosecu proizvodnje učesvtuje čitava porodica (4 člana), a na godišnjem nivou angažujemo i određeni broj radnika (koje je sve teže naći) kada je to potrebno.
Podela posla na gazdinstvu Stevanović
- Kakva je podela posla?
– Što se tiče same podele posla, ne obraćamo pažnju na to. Svako od nas zna da radi bilo koju vrstu posla, tako da se uklapamo spram slobodnog vremena, a ne vrste posla koji treba da se obavlja.
- Koliko je vremena potrebno da se paprika sasvim osuši prirodnim putem?
– Ne mogu precizirati koje je vreme u pitanju, ali to je jako teško, da ne kažem nemoguće, jer to zahteva jako velike temperature u septembru i oktobru, a da leto pritom nije kišovito.
- Gde je idealno da stoji paprika kako bi se prirodno osušila? Zašto se kači baš na zidove kuća?
– Što se tiče mesta za sušenje, vencima najviše pogoduju otvorene tavanice, zbog strujanja vazduha, velike toplote, ali i zidovi zbog toga što je paprika izložena direktnom suncu. Zbog toga uvek gledamo da venci budu okačeni na sunčanoj strani kuće.
- Koliko je vremena potrebno da se naniže jedan niz paprike?
– To je jako diskutabilno pitanje, jer nijedan venac ne sadrži isti broj paprika. Brzina zavisi od krupnoće paprika, tvrdoće drške na paprici, ali ponajviše od brzine samog nizača. Recimo, kada je godina kišovitija, drške su daleko čvršće i teže za probadanje iglom.
“Dani paprike” u Lokošnici
- Učestvujete li na „Danima paprike“? Da li nam možete reći nešto više o toj manifestaciji?
– Ja lično ne učesvtujem na datoj manifestaciji, jer ne vidim svrhu, to je neko moje mišljenje. To je jedna jako lepa manifestacija za ljude koji prvi put vide tako nešto, ali to je nama svakodnevica. O datoj manifestaciji možete dosta toga naći na internetu, čak smo prošle godine bili na programu National Geography.
- Da li je istina da uzgoj ove paprike zahteva angažovanje tokom cele godine?
– Naravno da zahteva. Sa proizvodnjom se kreće ranog proleća, završava se u novembru, a nakon toga se stalno lože sušare i čiste paprike koje dalje vezujemo u paketićima od 10 suvih paprika.
- Uspevate li da zadovoljite potrebe tržišta?
– Uspevamo da zadovoljimo potrebe tržišta, ali nam posao kvari uvozna paprika koja se gaji industrijski, bez ikakvih tradicionalnih načina proizvodnje, bez ikakve arome, ali jeftinije cene, što je kupcima na našem tržištu itekako bitno. Međutim, borimo se koliko možemo, videćemo do kada ćemo moći.
- Do kada obično traju zalihe lokošničke paprike iz jedne sezone?
– Proizvodnju smo usaglasili sa potrebama, tako da zalihe iz jedne sezone traju godinu dana, dok ne krenemo sa mlevenjem nove paprike.
Problemi proizvođača
- Da li se proizvodnja paprike smanjuje ili povećava u leskovačkim selima?
– Slobodno mogu reći da se drastično smanjuje, što zbog iseljenja mladih, što zbog slabije potražnje na tržištu poslednjih par godina.
- Da li mladi shvataju značaj očuvanja jedne takve tradicije?
– Naravno da mladi shvataju da smo posebni i jedinstveni u svetu, ali postoji jedna stvar koja je bitnija od očuvanja tradicije. A to je preživljavanje. Iskreno, svakom je najlepše kod svoje kuće, ali jednostavno nema dovoljno radne snage i potražnje samog začina na tržištu. Ili ako postoji potražnja, to je jako ponižavajuća cena u poređenju sa uvoznom paprikom.
- Koji svoj proizvod biste izdvojili kao najbolji?
– Ja sam se najviše proslavio sa mlevenom slatkom paprikom, tako da nju smatram svojim najboljim proizvodom. Da se razumemo, i svoje ostale proizvode smatram jako kvalitetnim, ali mlevenu izdvajam kao proizvod sa kojim sam se najviše istakao na tržištu.
Lokošnička paprika i zaštićeno geografsko poreklo
- Leskovac je grad sa najviše proizvoda koji imaju zaštićeno geografsko poreklo u Srbiji. Jedan od zaštićenih proizvoda uskoro bi trebalo da bude i lokošnička paprika. Vidite li u svemu tome prostor za napredak i proširenje proizvodnje? Ili možda turistički potencijal?
– Sigurno će to biti povoljna stvar za našu sortu paprike. Nadam se da ćemo imati prostora za napredak, a kakva vrsta napredka će biti, to ćemo videti. Što se tiče proširenja proizvodnje, mislim da će do toga teško doći, jer ukoliko mehanizujemo čitavu proizvodnju, onda neće više biti tradicionalni način proizvodnje i poistovetićemo se sa ostalima. Mislim da to nije rešenje. Rešenje treba da bude u brendiranju naše vrste paprike i izvozu na inostrano tržište.
PG Stevanović i Mali proizvođači
- Kako ste saznali za Male proizvođače? Šta Vam je donelo članstvo u našem udruženju? Da li biste grupu preporučili i drugim proizvođačima?
– Za grupu sam saznao na jednom ručku, od kućnog prijatelja koji je pomenuo kao moguće potencijalno tržište. Ovom prilikom bih ga pozdravio, jer mi je ova grupa omogućila popriličan broj kontakata sa izvanrednim ljudima. Preporučio bih svakame, jer ima dosta kvalitetnih proizvoda i ljudi.
Ukoliko vam je Stefanova priča zanimljiva i voleli biste da probate lokošničku mlevenu papriku, slatku, ljutu ili dimljenu, možete mu se javiti za porudžbine. Više detalja pronaći ćete na listingu PG Stevanović, na našem sajtu.
Njegova porodica već decenijama posluje na pijacama i sa velikim brojem trgovinskih radnji na jugu Srbije. Mali proizvođači su tu kako bi im pomogli da svoje poslovanje prošire i na druge delove naše zemlje.
Pročitajte više
![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2024/01/20230527-DSC_0254.jpg)
Plave bobice Naupare – borovnice proizvedene po sistemu Global G.A.P.
Ovih dana u Facebook grupi Malih proizvođača hrane u Srbiji raste potražnja za smrznutim voćem. Među najtraženijima je i borovnica. Plava bobica koja nas danas vodi u mesto Naupare kod Kruševca. Svoju priču sa nama podelio je Dušan Zamahajev.
– Borovnicu smo posadili u decembru 2019. Ideja je nastala još 2017. godine, ali sa početkom realizacije krenuli smo godinu dana kasnije, 2018. Tada smo započeli pripremu zemljišta za sadnju borovnice. Borovnica je jedna od najzdravijih biljaka koja ima ogromne benefite za organizam. Ono što nas je iznenadilo je to da je borovnicu moguće saditi na nižim nadmorskim visinama. To nismo znali ranije.
Benefiti konzumiranja borovnice
Dušan je sa nama podelio i neke od najvažnijih benefita borovnice:
- Bogate antioksidantima: Borovnice su izuzetno bogate antioksidantima, posebno antocijaninima, koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa i mogu smanjiti rizik od razvoja različitih bolesti.
- Poboljšavaju zdravlje srca: Redovno konzumiranje borovnica može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti zahvaljujući njihovom pozitivnom uticaju na krvni pritisak i holesterol.
- Podrška zdravlju mozga: Istraživanja su pokazala da borovnice mogu poboljšati kognitivne funkcije, usporiti starenje mozga i mogu biti korisne u prevenciji neuroloških poremećaja kao što je Alchajmerova bolest.
- Protivupalna svojstva: Zbog visokog sadržaja antioksidanata, borovnice imaju protivupalna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju rizika od hroničnih bolesti.
- Podrška zdravlju varenja: Bogate su dijetalnim vlaknima, što je korisno za zdravlje digestivnog sistema i može pomoći u prevenciji zatvora.
- Pomoć u kontroli telesne težine: Niskokalorične su i visoke u vlaknima, što ih čini odličnom opcijom za one koji pokušavaju da održe ili smanje telesnu težinu.
- Poboljšanje zdravlja kože: Antioksidanti u borovnicama mogu pomoći u zaštiti kože od oštećenja uzrokovanih suncem, zagađenjem i starenjem.
- Podrška zdravlju očiju: Borovnice su povezane sa smanjenjem rizika od degeneracije makule, stanja koje može dovesti do gubitka vida.
- Regulacija šećera u krvi: Istraživanja pokazuju da borovnice mogu imati korisne efekte na regulaciju šećera u krvi, što je posebno važno za osobe sa dijabetesom.
Ono što je jako interesantno je to da neki od ljudi koji imaju dijabetes jedu našu borovnicu u toku berbe svakodnevno i šećer im je tad u optimalnim vrednostima.
Osim samih benefita borovnice, najvažniji faktor je bila zapravo analiza zemljišta koja je pokazala da je naša zemlja odlična za uzgoj borovnice (sam sastav i pH vrednost).
Sistem Global G.A.P
- Šta je najvažnije znati da bi se proizvela kvalitetna i zdrava borovnica?
– Mi smo pričali sa poljoprivrednim inžinjerima koji su nam preporučili da uvedemo sistem kvaliteta Global G.A.P, radi kontrole samog načina uzgajanja, branja i zaštite biljaka.
- Zašto je značajan Global Gap?
– Global GAP je međunarodno priznati standard za poljoprivrednu proizvodnju koji garantuje sigurnost hrane, kao i održivost i poštovanje najboljih praksi u uzgoju voća i povrća. Naša borovnica je prošla stroge kontrole i ispunila sve zahteve ovog sertifikata.
Ono sto je najznačajniji deo Global GAP-a je sam sistem kvaliteta koji mora biti uspostavljen (sa akcentom na sistem).
Pošto mi po struci nismo poljoprivrednici, ono što nam je mnogo značilo je to da nas je neko uputio kako da sistematično proizvodimo zdravu i kvalitetnu borovnicu.
- I šta Vam je doneo?
– Doneo nam je sistem rada i analize kako bi svi bili sigurni da je borovnica koju proizvodimo kvalitetna i zdrava. Pre uvođenja Global GAP-a mi smo se trudili da sami radimo potrebne analize. Ali tada nismo znali šta sve postoji i šta sve može da utiče na sam kvalitet borovnice kao i šta mi sami treba da uradimo kako bi sprečili neke potencijalne neregularnosti.
Briga o borovnici tokom uzgoja
- Koliko vremena iziskuje briga o ovoj biljci?
– U toku godine ima par većih poslova, kao što je zimsko rezanje u februaru, zatim rezanje pred berbu, maj mesec. Berba podrazumeva mesec dana skoro svakodnevnog rada, a tu je i plevljenje oko biljaka. Uz to, potrebno je skoro svakodnevno zalivanje. Mi to radimo pomoću sistema kap po kap od aprila do oktobra, kao i prskanje u određenim intervalima radi prihrane i zaštite.
- Da li u Srbiji postoji konkretno područje gde je proizvodnja najuspešnija?
– Zavisi dosta od sorte same borovnice. Sorta koju smo mi posadili (Duke) na području gde smo posadili (Naupare) obično stiže malo kasnije nego u ostatku Srbije. Zbog toga imamo nižu otkupnu cenu. Cena sorte Duke kreće visoko i onda se spusta kako traje berba. Sa ovom sortom, po onome sto smo do sada čuli, najbolje prolaze zasadi u okolini Šapca, jer im borovnica stiže ranije, pa je samim tim i otkupna cena viša.
Bobičasti džem od borovnice
- Ko sve učestvuje u uzgoju i proizvodnji?
– Učestvuje moj otac Zoran, brat Nikola, tetka Biljana i ja.
- Da li je proizvodnja i plasiranje nečiji ostvareni san?
– Oduvek smo hteli da imamo zajedničku prozivodnju. Ono što nam se dodatno jako svidelo u proizvodnji borovnice je, osim boravka u prirodi, i sama prerada borovnice od koje za sad imamo proizvodnju džema. A uskoro se nadamo i proizvodnji sokova.
- Kako kupci reaguju na džem od borovnice?
– Kupcima se najčešće jako sviđa to što se u džemu osećaju baš bobice borovnice. To smo postigli tako što smo borovnicu kuvali u vakuumu tako da bobice naprsnu prilikom kuvanja. Tme se dobije konzistencija takva da se bobice osećaju u svakom zalogaju.
Ovo se ponekad ne sviđa nasim najmlađim kupcima, pošto više vole kada džem nije ovako bobičast, vec žele da se lakše razmazuje.
- Gde najčešće radite dostave?
– Dostavu najčešće radimo na jugu Srbije. Za gradove Kruševac, Kraljevo, Kragujevac, Niš i Leskovac.
- Da li imate neku anegdotu vezanu i za dostave i za proizvodnju?
– Jedna od naših beračica (zovemo je šef proizvodnje pošto je glavna) je dijabetičar i u toku berbe ona svaki dan jede dosta borovnice. Bere i kući da ponese uvek. U toku cele berbe joj je šećer u idealnim količinama i to joj mnogo znači. Znam da nije neka anegdota, ali je prvo čega se setim kada me neko pita o nečemu interesantnom vezanim za borovnicu. 🙂
Plave bobice iz Naupara na Bazaru Malih proizvođača
Sa Dušanom i njegovom ekipom družili smo se na oktobarskom Bazaru Malih proizvođača. Tada smo u bašti KC Grad mogli da probamo dve vrste njihovog džema od borovnice.
Za kraj pitali smo ga, da sa nama podeli svoje utiske sa Bazara.
– Bazar je bio jedno sjajno iskustvo, sa odličnom idejom i biće još bolje kada se proširi i na druge gradove.
Kako da kontaktirate Dušana, kao i celokupnu ponudu, možete pogledati na listingu na našem sajtu.
– Odlučni smo da nastavimo porodičnu tradiciju uzgoja kvalitetne hrane i da radimo sa pažnjom prema prirodi i proizvodima. Verujemo da se to odražava u ukusu i kvalitetu naše borovnice. Ako imate bilo kakvih pitanja o našim proizvodima ili načinu uzgoja, slobodno nas kontaktirajte.
Pročitajte više
![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2023/12/20230423_113807.jpg)
Intervju: Kosta Popović – najmlađi pčelar među Malim proizvođačima
U ovonedeljnom pretprazničnom tekstu donosimo vam priču Koste Popovića, mladog pčelara iz Cerovca kod Šapca.
Pčelarstvom se porodica Popović bavi već skoro vek. Osamnaestogodišnji Kosta odlučio je da nastavi porodičnu tradiciju. Najmlađi pčelar našeg udruženja najpoznatiji je u grupi po svom belom medu od uljane repice.
Za naš blog odgovorio je na nekoliko zanimljivih pitanja.
- Kažite nam nešto o sebi i svom gazdinstvu.
Ja sam Kosta Popović i imam 18 godina. Jedan sam od najmlađih proizvođača na ovoj platformi. Kao što mnogi članovi grupe već znaju, živim u mestu Cerovac koje se nalazi nedaleko od Šapca. Naše gazdinstvo bavi se pčelarstvom, a ostali članovi porodice i drugim granama poljoprivrede. Pored rada sa košnicama učenik sam tehničke škole u Šapcu, a takođe u radionici pravim i košnice.
- Osim generacijskog nasleđa, da li postoji još nešto što vas je privuklo pčelarstvu?
Tradicija pčelarenja u našoj porodici duga je više od pola veka. Oko 70 godina. Posao se prenosio sa kolena na koleno i sada je red na mene da nastavim to. Pored toga, ono što je najviše zainteresovalo i privuklo moju pažnju je organizacija u samoj pčelinjoj zajednici. Njihova inteligencija, trud i marljiv rad koji je primer i za bilo kog čoveka kakav bi trebalo da bude.
Kakav sve med proizvodi porodica Popović?
- U ponudi imate različite vrste meda. Opišite razlike među njima.
U ponudi imamo 4 vrste meda, a to su uljana replica, bagremov med, lipov med i suncokretov med. Ako paša bude nedovoljna za pojedinačno ceđenje, lipu ne vrcamo, već pčele prebacimo na suncokret i na kraju te paše cedimo med koji prodajemo kao cvetni, a to je mešavina dve vrste kao što je slučaj ove godine. Raznovrsna ponuda je moguća zbog toga što pčele transportujemo na različite lokacije u toku godine u šta ulažemo veliki napor i trud.
Bagremov med je najpoželjniji kod ljudi zbog svoje karakteristike da sporo kristališe. Uljana repica je prvi med u godini. Jedna je od najzdravijih, kristališe par dana po ceđenju, ima sitan kristal i bele je boje. Lipov med kristališe za oko 3 meseca, dok suncokret za oko mesec dana. Lipu karakteriše žuta boja dok suncokret više vuče na narandzastu. Oba imaju krupniji kristal i dobri su kod prehlada za čajeve, a takođe i za razne vrste kolača.
- Zašto je med od uljane repice bele boje?
Uljana repica je specifična vrsta meda koja zbog svoje strukture liči na krem. Dosta ljudi nikada nije probalo ovu vrstu meda, što je velika greška. Ima jako veliki procenat polena i to je razlog što veoma brzo kristališe. Jedna od zanimljivijih činjenica je da pčele na ovoj paši doživljavaju najbrži razvoj što im daje snagu za ostale paše koje slede posle nje.
- Koji med je vama omiljeni?
Ne favorizujem ni jedan med konkretno jer je svaki dobar. Ali ako bih morao da biram, to bi bila uljana repica zbog svoje lekovitosti.
- Da li i među kupcima postoje favoriti?
Ljudi najviše traže bagrem, zbog toga što je u tečnom stanju dugo vremena.
Kako Popovići sele pčele?
- Koliko je teška selidba pčela?
Selidba je jedan od najbitnijih faktora u uspehu pčelarenja. Ako imate dobre zajednice, a promašite lokaciju, ostaje samo naučena lekcija. Selidba iziskuje dosta neprospavanih noći, ali vredi jer jedino tako možemo prikupiti med u godinama gde se klimatske promene sve više osećaju.
- Kada ih selite na različite lokacije koje ste naveli na listingu?
Sezona transporta počinje u aprilu, u Vojvodini, na paši uljane repice. Nastavlja se u maju na bagremovoj paši gde gledamo da uhvatimo obe vegetacije bagrema. Prvu koja je na nižim nadmorskim visinama i drugu koja je na višim, a to su valjevske planine. Nakon toga sledi mirovanje od nekih 15 dana i nastavljamo na Fruškoj gori gde cveta lipa. I na samom kraju sezone ponovo smo u Vojvodini na suncokretovoj paši.
- Da li planirate da proširite kapacitete?
U narednim godinama u planu je veći broj zajednica, što naravno zavisi od dosta drugih stvari na koje ne možemo uticati. Ako do toga dođe biće potrebno i jedan deo opreme zameniti sa novim mašinama koje su sposobnije od ovih koje imamo sada.
- Ide zima. Na koji način se tokom zimskog perioda brinete o pčelama?
Zima polako dolazi i sa prvim jutarnjim minusima možemo reći da je već stigla. Utopljavamo košnice koliko god je to moguće i trudimo se da imaju dovoljnu količinu hrane sa kojom mogu dočekati proleće.
- Kako se sa njima radi u proleće?
Sa dolaskom proleća dolazi i osmeh na lice pčelara. Zima odlazi u zaborav, bar na neko vreme. Pčele kreću u nove radne pobede. Naše je da im obezbedimo dovoljno prostora za razvoj i zamenimo staro saće sa novim.
Ceđenje meda – ručno vs. moderne tehnologije?
- Pomaže li vam neko prilikom ceđenja meda?
Prilikom ceđenja meda aktiviraju se svi članovi porodice. To nikome ne pada teško, jer je to najlepši deo u sezoni koji svi priželjkuju.
- Radite li sve „ručno“ ili imate nešto od modernije pčelarske opreme?
Što se tiče opreme imamo standardno sve kao i drugi. S tim što utovar košnica vršimo ručno, što bi u bliskoj budućnosti zamenili nekim modernijim načinom rada.
- Isplati li se ulagati u tehnologiju?
U tehnologiju i znanje se uvek isplati ulagati. Pre ili kasnije to će doneti bolje rezultate. Sve što čoveku omogućava lakši rad i štedi njegovo zdravlje treba primeniti.
- Kako komentarišete novonastalu situaciju sa plasiranjem „lažnog“ meda na tržište?
Falsifikatora ima uvek i uvek ih je i bilo. Kada su u pitanju med i ostali pčelinji proizvodi, to je problem koji ostaje i nije rešen.
- Objasnite nam na koji način se tako nešto može lažirati.
Različiti su načini na koje kupac može biti prevaren i izigran. Ne treba objašnjavati kako to neko radi, jer prevara je prevara na bilo koji način. Smatram da je nečasno i nepošteno ugroziti zdravlje kupca i kvalitet proizvoda. Ako pak neki misle da će zaobići zakon jer to umeju, pred Bogom će odgovarati za svako delo i dobro i loše.
Pčelarstvo Popović i Mali proizvođači
- Možete dati savet kupcima kako da prepoznaju pravi med?
Jedini siguran način koji ne zahteva analizu, već se može utvrditi na licu mesta je kristalizacija meda. Pravi med će uvek kristalizovati, u prethodnim pitanjima naveo sam i okvirno vreme kristalizacije svake vrste pa se tako može i izračunati o kakvom se medu radi. Kupovinom našeg meda svi ljudi mogu biti sigurni da su kupili samo ono što pčela prikupi iz prirode.
- Kako ste saznali za Male proizvođače? Da li biste nas preporučili drugim malim proizvođačima?
Za grupu sam saznao prošle godine. Imao sam određenu količinu meda koji je mogao biti prodat otkupljivačima po niskoj ceni. Jedan kolega je dao savet da probam ovde i ja sam ga poslušao. To smatram veoma dobrim potezom. Svim proizvođačima i potrošačima preporučio bih i preporučujem ovu platformu, jer je to sa jedne strane šansa da selo opstane, a sa druge za sve ljude koji ne mogu sami da proizvode, da snabdevaju sebe i porodicu zdravom hranom.
- Šta vam je donelo članstvo u našem udruženju?
Za mene i moju porodicu članstvo u ovom udruženju donelo je mnoge lepe trenutke, dosta poznanstava i šansu da se naša proizvodnja održi i nastavi u ovako teškim vremenima za poljoprivredu.
Ponudu meda Koste Popovića možete videti na listingu na našem sajtu ili mu pišite na Facebook-u.
Pročitajte više![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2023/12/bazar-kragujevac.jpg)
Bazar Malih proizvođača hrane prvi put u Kragujevcu | 24. decembar – Kafe bar Kuća 1900
Prvi kragujevački Bazar Malih proizvođača hrane održaće se 24. decembra u kafe baru Kuća 1900. Čekamo vas u centru grada, ulica Nikole Pašića 33, od 12 – 17 časova.
Posle tri godine organizovanja bazara u Beogradu i Nišu, odlučili smo da svoju želju da bazare organizujemo svuda po Srbiji sprovedemo u delo. I evo ovog vikenda počinjemo našu bazarsku turneju upravo u Kragujevcu.
Na ovom bazaru, učestvuje nekoliko proizvođača iz okoline, kao što su: Farma na kraj sela, Vitbery, Anina domaća zimnica i Agro Premium. Iz drugih krajeva Srbije u Kragujevac stiže Vinarija Plavinci iz Grocke, Pčelarstvo Milošević iz Knjaževca, Zdravo kod Rusa iz Varvarina, Gazdinstvo Petrović iz Brusa, Zzapi pivara iz Borče, Mlekara Gulmlek iz Stapara i Taniero ljuti sos iz Niša.
U nastavku pogledajte njihova predstavljanja i šta su to za potrebe priče na našem sajtu, rekli o sebi, svojim proizvodima i tome kako oni nastaju.
Farma na kraj sela
“Naša farma ovaca nalazi se na obroncima Gledićkih planina u selu Donja Sabanta kod Kragujevca. Na nekih 750 metara nadmorske visine grla se svakodnevno nalaze na ispaši, što znači da je kvalitet našeg mesa zagarantovan.
Na samoj farmi se vrši i prerada mesa dobijenog od naših grla. U pitanju je suvo ovčije meso. Ali… Mi se ne bavimo klasičnim sušenjem mesa. Naši proizvodi su delikatesi od ovčijeg mesa i nešto slično sigurno niste probali, jer smo jedini u Srbiji koji na ovaj način proizvode. Meso pre dimljenja odstoji u vinu i začinima i predstavlja pravu gastronomsku poslasticu.
Rado smo viđeni gosti na svim bazarima, ali i vinskim manifestacijama. Možete pronaći dosta članaka o nama, pogledati profile na društvenim mrežama, a pravo zadovoljstvo nam je ukoliko nas posetite i poželite da budete naši gosti na farmi. Dobro došli. 🤗”
Šta to sve nudi Farma na kraj sela možete videti na njihovom sajtu ili na listingu na sajtu Mali proizvođači. Takođe ih možete pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Vitbery
“Mi smo firma Vitbery iz Kragujevca, proizvodimo hladno ceđene sokove premium kvaliteta. Voće od kojeg cedimo sokove ne sme biti tretirano/prskano mora biti prve klase, ne sme da sadrži trulež. Svi naši sokovi su bez dodatog šećera, bez konzervansa, bez vode, bez veštačkih boja i aroma. Naši sokovi ne služe da utole žeđ, već služe za uživanje u čarobnim ukusima samog voća i da nahrane organizam svim vitaminima, mineralima i ostalim nutrijentima, kako bismo uvek bili zdravi i nasmejani. Svi naši sokovi poseduju analize sertifikovane laboratorije za bezbednost hrane i pića. Takođe posedujemo analizu sa Beogradskog Instituta da su nam sokovi na tržištu najbogatiji antioksidansima. Naše sokove mogu svi piti, bez starosnog ograničenja.”
Kakve to hladno ceđene sokove na Bazar donosi Vitbery, pogledajte na njihovom listingu na našem sajtu ili ih pratite na društvenoj mreži Instagram.
Anina domaća zimnica
“Dvadeset osam godina bavimo se proizvodnjom voća i povrća. Sve ono što bogata Šumadija rađa, pretvorili smo u domaće džemove, slatka, sokove, kompote, ajvare i mnoge druge đakonije. Stara sveska sa receptima, pre osam godina postala je Anina “Biblija” za pokretanje dodatnog posla od kog danas živi naša porodica.
Pripremanje zimnice po tradicionalnim receptima, poslovna deviza od koje se ne odstupa. Ukus starinske zimnice bez konzervansa i mašinske prerade. Voće i povrće od kog nastaje preko sedamdeset različitih ukusa slatke i slane zimnice ručno se secka, meša i kuva na četiri šporeta na drva.
Dobro došli u naš skromni dom. Čašica razgovora, pogledi koji govore više od reči i neizbežna gastronomska dobrodošlica.”
Aninu zimnicu pogledajte na listingu na sajtu Malih proizvođača.
Gazdinstvo Petrović
“Mi smo gazdinstvo Petrović i nalazimo se u podnožju Kopaonika. Bavimo se uzgojem voća i povrća na 1300 metara nadmorske visine, gde zemljište nije tretirano hemijskim sredstvima. Sve što proizvedemo je od voća i povrća koje je uzgajano sa puno ljubavi i pažnje, bez pesticida. Plodovi se pažljivo biraju i prerađuju, tako da se sačuva njihov bogat ukus. Naši proizvodi se prave po tradicionalnoj recepturi i upakovani su u staklenu ambalažu kako bi sačuvali prirodan ukus i miris. Pravimo proizvode za sve generacije koje žele da se hrane zdravo i kvalitetno.”
Vesna Petrović poznata je u našoj grupi po svom ajvaru, zimnici i posebno sokovima. Šta sve pravi na svom gazdinstvu i šta će od toga moći da se proba na kragujevačkom Bazaru, možete pogledati na sajtu gazdinstva, njihovom listingu i društvenoj mreži Instagram.
Vinarija Plavinci
“Vinarija Plavinci je prva srpska vinarija sa organskim sertifikatom za vino. Naša misija je da korišćenjem tradicionalnih metoda i najnovijih naučnih saznanja proizvedemo kvalitetno vino bez ikakvih štetnih dodataka, idući korak dalje od zvaničnih zahteva za sertifikaciju u organskoj proizvodnji:
Bez prskanja – Zahvaljujući sortama vinove loze koje su otporne na bolesti i insekte, kao i posebnom uzgojnom obliku koji omogućava prozračnost krošnje, grožđe se uzgaja bez herbicida, pesticida, fungicida i insekticida, a u većini godina čak i bez preparata dozvoljenih u organskoj proizvodnji.
Bez đubrenja – Ne koriste se ni mineralna đubriva ni životinjski stajnjak. Dodaje se samo organski kompost biljnog porekla i preparati od divljih biljaka (kopriva, rastavić, i sl.), a pokošena zelena masa ostavlja se u mestu i ona u toku raspadanja obezbeđuje dovoljno hranjljivih materija.
Bez obrade tla – Vinograd se ne ore, ne tanjira i ne frezira. Teške mašine nikada ne ulaze u vinograd. Zatravljen je zatečenim kulturama i jednom godišnje zasejan leguminozama i žitaricama, isključivo od semena iz organske proizvodnje, koje se ručno kose. Prostor ispod čokota se ručno obrađuje motikama.
*Da li znate koji se sve proizvodi koriste za bistrenje vina, i u konvencionalnoj i u organskoj proizvodnji? Želatin (svinjski ili goveđi protein), mleko, jaja, riblji mehur… Mi za belo vino ponekad koristimo bentonit, posebnu vrstu gline, a crveno uopšte ne bistrimo. U celom procesu proizvodnje od odsustva životinjskog stajnjaka u vinogradu do primene preparata u vinariji u Plavincima ne koristimo životinjske proizvode – zbog toga je naše vino 100% vegansko.”
O vinariji Plavinci pisali smo na našem blogu, a ponudu njihovih vina možete pogledati na listingu, sajtu vinarije ili društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Zadruga ZZAPI Beograd
“Zadruga ZZAPI Beograd je kraft pivara u Borči, mala u gabaritima, velika u snovima. Osnovana od strane tri žene i dva muškarca koji dele iste strasti – pivo, hranu, druženje i putovanje. ZZAPI je strogo patrijahalna zadruga u kojoj muškarci kuvaju, a žene prodaju.
Presedan (Extra Special Bitter), Trimix (West Coast IPA), Leva Strana Dunava (Pilsner) i Komšinica (Irish Red Ale). Nova piva su u nastanku pa su još obavijena velom tajne….
Malo o pivima i njihovim imenima:
PRESEDAN – tamno, nefiltrirano i nepasterizovano pivo.
Presedan (od fr. précédent) -dogodi se, pa u docnijim slučajevima postane obavezujujuće pravilo. Otpremljeno preporučeno. U više primeraka. Zapečaćeno Maris Otter-om.
TRIMIX – India Pale Ale, svetlo, specijalno, nefiltrirano, nepasterizovano ejl pivo.
Trinix – Duboki zaron. Tri vrste hmelja. Pijanstvo dubina vreba iz boce.
LEVA STRANA DUNAVA – Pilsner, svetlo, nefiltrirano, nepasterizovano pilsner pivo.
Leva strana Dunava. Ulazite u petu dimenziju, dimenziju izvan onih znanih čoveku. Bezgraničnu kao svemir i vanvremensku kao beskonačnost. Zaglavljena je između nauke i praznoverja, između prve i pete caše piva.
KOMŠINICA – Irish Red Ale, nefiltrirano, nepasterizovano tamno ejl pivo.
Komšinica može biti opasna, ali je često neodoljiva.”
I Zzapi pivara dobila je ovog leta svoje mesto na našem blogu. Kako poručiti pivo, način dostave i njihovu zanimljivu priču pogledajte na sajtu pivare, listingu ili na Facebook-u i Instagramu.
Zdravo kod Rusa
“Zdravo kod Rusa je mala porodična firma nastala od poljoprivrednog gazdinstva. Već 11 godina se bavimo uzgojem lešnika i oraha na svojim plantažama. Nalazimo se u Obrežu kod Varvarina, podnožje Juhora, leva obala Velike Morave, centralna Srbija. Donosimo vam zdrave namaze od orašastih plodova, kao i još dosta domaćih specijaliteta.”
Bogatu ponudu kremova, koji mnogi po ukusu porede sa Nutelom možete pogledati na sajtu Mali proizvođači i društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Mlekara Gulmlek
“Mlekara Gulmlek je porodična mlekara koju je pokrenula porodica Volić u Staparu pored Sombora. Više od 20 godina proizvodimo mlečne proizvode koji nalaze put do vaših domova. Naši dobavljači su naši prijatelji i deo šire porodice. Trudimo se da obezbedimo proizvode visokog kvaliteta po pristupačnim cenama kao i da negujemo tradiciju prerade mleka u Vojvodini.
Danas smo jedini proizvođač čuvenog sira u kačici koji se služio na dvoru u Beču, a postoje i priče da ga je jeo i Vinston Čerčil. Tradicionalni recept sa salaša prilagodili smo današnjem vremenu i po ovom nagrađivanom proizvodu postali smo poznati.”
Kako izgleda čuvena kačica, pogledajte na listingu mlekare, njihovom Facebook-u ili Instagram nalogu.
Taniero
“Mi smo malo gazdinstvo iz Niške Banje koje je bavi proizvodnjom i preradom čili papričica, voća i povrća proizvedenih na našem gazdinstvu. Iz ljubavi prema kuvanju nastao je naš brend TANIERO. I uz nekoliko već prepoznatljivih proizvoda često izbacimo i neki specijal u manjoj seriji. Naše proizvode spremamo i pakujemo na tradicionalan način, bez upotrebe aditiva.”
Ljute soseve različitih kombinacija ukusa možete videti na društvenim mrežama (Facebook, Instagram) ili na listingu gazdinstva.
Pčelarstvo Milošević
“Pčelarstvo Milošević se bavi pčelarstvom 25 godina. Bavimo se uzgojem pčela i proizvodnjom svih pčelinjih proizvoda. Nalazimo se u podnožju Stare planine, u blizini Knjaževca, selo Gornja Kamenica. Trudimo se da unapredimo proizvodnju i ponudimo autentične proizvode. Već dugi niz godina smo članovi SPOS-a (Savez pčelarskih organizacija Srbije) i u sistemu smo DOBRE PČELARSKE PRAKSE. Izlagači smo na sajmu meda na Tašmajdanu 21 godinu. Pčelarstvo Milošević vam nudi bogatu paletu pčelinjih proizvoda, preko meda i imuno mešavina pa sve do čajeva ubranih na padinama Stare planine.”
Kakav to med i šta još porodica Milošević donosi na Bazar sa Stare planine možete pogledati na njihovom listingu, kao i na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Agro Premium
“Mi smo Nevena i Ivan i stojimo iza male preduzetničke radnje Agro Premium iz Milatovca (u blizini Kragujevca). Naš brend nosi naziv The Nutcrackers (porodica KrckoOraščića ili Orašara). Ovaj naziv smo odabrali prvenstveno zbog simbolike jer su prvi proizvodi koje smo počeli da proizvodimo bili upravo od oraha sa našeg imanja, a potom i plodova lešnika, badema i drugih uljarica. Pored toga, u pojedinim tradicijama i kulturama se veruje da “orašari” donose sreću porodicama i da štite dom. Mi smatramo da naši proizvodi mogu štititi i doprineti vašem dobrom zdravlju, pa, samim tim, donose i sreću u vaše domove.
Stoga, u našoj ponudi su 100% hladno ceđena ulja, pre svega orašastih plodova poput orha, lešnika i badema, ali i drugih uljarica kao što su seme bundeve, maka, susama.
Naša ulja su rezultat pažljivog procesa proizvodnje koji ima za cilj da očuva sve prirodne arome i hranljive sastojke. Visokokvalitetna hladna ceđenja osiguravaju da ulja zadrže bogatstvo omega masnih kiselina i drugih vitalnih nutrijenata koji doprinose opštem zdravlju.
Proteinska brašna
Proteinsko brašno koje se dobija nakon ceđenja ulja, poput onog od oraha, lešnika i badema, ima nekoliko prednosti u odnosu na samleveni plod. Naime, proces ceđenja ulja odvaja masnoće od ploda, ostavljajući za sobom proteinsko brašno koje je koncentrisano u hranljivim materijama. Ova koncentracija čini brašno bogatijim proteinima, mineralima i drugim korisnim nutrijentima. Dalje, proces ceđenja uklanja veći deo masnoća iz ploda, čime se smanjuje sadržaj masti u proteinskom brašnu. Ovo može biti korisno za one koji žele kontrolisati unos masti u ishrani. Proces ceđenja može eliminisati gorkaste i trpkaste note koje su ponekad prisutne u samlevenom plodu. To rezultira proteinskim brašnom koje ima blaži ukus i čini ga prijatnijim za upotrebu u različitim receptima.
Namazi od oraha, meda i maline ili jabuke su, kao i svi naši proizvodi, 100% prirodni.
U pitanju je mešavina bagremovog meda, delimično obezmašćenog jezgra oraha (fini orahov puter) i liofilizovanog voća: jabuka i malina.
Naši proizvodi ne sadrže aditive, konzervanse, veštačke boje i arome, kao ni gluten. Posebno smo ponosni na činjenicu da su naši proizvodi odobreni od strane Instituta za javno zdravlje u Kragujevcu, što potvrđuje njihovu izuzetnu čistotu i sigurnost. Naša preduzetnička radnja teži ka održivosti i smanjenju otpada, čime se pozicioniramo kao “zelena firma” koja brine o okolini.
Pogodno za vegetarijance i vegane.
We are (the) real nuts!”
Agro Premium je jedan od najnovijih članova našeg udruženja.
Njihovu priču i ponudu pogledajte na listingu na sajtu i na društvenoj mreži Facebook, a mi vas u nedelju čekamo u Kragujevcu, na poslednjem Bazaru Malih proizvođača ove godine.
Pročitajte više
![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2023/12/306589508_515172130611471_4418213534215304903_n.jpg)
Satura Organic – Da li ste znali da u Srbiji postoji sertifikovani organski čaj?
Satura ili samo-natura kako su u svom predstavljanju na našem sajtu naveli vlasnici Sature Organic, je proizvodnja lekovitog bilja, ali na organski način. Posao započet 2016. godine, danas je jedna sertfirkovana organska proizvodnja čaja i eteričnih ulja.
Svoje iskustvo o tome kako je sve počelo i priču kako je jedno leto u Puli, Dejani iz Istre i Zoltanu iz Banatske Topole dalo ideju da zajedno na 38 hektara proizvode lekovito bilje i to na organski način, zbog čega su danas ponosni vlasnici sertifikata organske proizvodnje – i domaćeg i EU sertifikata, pročitajte u narednim redovima.
- Kako ste došli na ideju da proizvodite lekovito bilje?
– Kako sam ja rodom iz Istre, Pule, a moj suprug Zoltan Kurunci iz banatske ravnice, jedno leto u Puli na ideju o organskoj proizvodnji došao je upravo on. A kako je lekovito bilje deficitarno kako kod nas tako i na inostranom tržištu, Zoltan je odlučio da radi nešto “što niko neće”, jer takav vid proizvodnje iziskuje dugogodišnja ulaganja.
Zašto organska proizvodnja?
– Od ranog detinjstva porodica Kurunci, braća Zoltan i Željko iz Banatske Topole bave se poljoprivredom. Nakon niza godina konvencionalne proizvodnje biljaka koje su karakteristične za banatsku zemlju, Zoltan je učinio korak dalje i u tome smo ga podržavali svi iz porodice.
Naravno, kada dođe vreme okopavanja moramo uključiti sezonske radnike jer organska proizvodnja traži ruke i motiku na zemlji. Nema štetnih materija, pesticida i otrova. Da bi biljka bila čista potrebno je redovno ulaziti u zasađene redove i okopavati. U tome je velika razlika između konvencionalne i organske proizvodnje.
Za organsku proizvodnju potrebno je minimum 3 godine da se sama zemlja očisti od prethodnih useva, da bi kontrolna kuća mogla da izađe na teren, uzme uzorke zemlje i tek onda izda sertifikat validan kako u našoj zemlji, tako i za inostranstvo. Naravno kada biljke budu spremne za berbu tada se šalju na dodatne analize kvaliteta i svega što treba da bi se proizvedeno iznelo na tržište.
Život poljorivrednika, naš život, nije nimalo lagan, jer je to posao koji traži da ga posluži i malo sreće sa vremenom. Da kiša padne kad je zemlja žedna, da sunce sine kada biljka treba da se “sunča”.
Kako se gaji lekovito bilje?
– S obzirom da je reč o gajenom lekovitom bilju najzahtevniji deo posla nakon setve je borba protiv korova. S obzirom da se radi o organskoj proizvodnji to znači mnogo ljudskog rada ( već pomenute ruke i motika).
U toku proizvodnog procesa jako je bitno sprečiti kontaminaciju biljaka na njivama. To znači da moramo imati oko njive zaštitne pojaseve. Od svih biljaka koje gajimo najzahtevnija je “gospođa” nana, jer je vrlo teško držati je u redovima. Ona se korenom intezivno širi i to nam onemogućuje međurednu obradu kultivatorom.
Kada biljka dođe u stadijum tehnološke zrelosti vrši se njeno košenje i transport do sušare. Nakon procesa sušenja vrši se odvajanje lista od stabljike, razdvajanje različitih frakcija lista po veličini i pakuje se u ambalažu.
Eterična ulja Sature Organic
– Eterična ulja cedimo po principu vodene pare, destilatorom. Najviše se traži ulje od nane i timijana jer je izuzetno lekovito i pomaže pri ublažavanju tegoba respiratornih puteva u organizmu. Ulje od kamilice i matičnjaka pravimo samo po porudžbini, jer je dosta skupo. Potrebne su mnogo veće količine biljke da bi se dobila mala količina ulja.
Postoji li sezona čaja?
Čini se da se čaju svi vraćamo u zimskom periodu. Da nas izleči i ugreje. A tu činjenicu potvrđuje nam i Dejana.
– Na našim prostorima jek sezone i potražnje čajeva je od oktobra do aprila. Neretko se desi da i u sred jula dobijem narudžbu pa me to veoma obraduje jer moja dva dečaka traže hladnu nanu i u sred leta! Zaključila bih slobodno da su nam nana i kamilica svakodnevno prisutne i među našim potrošačima.
– Uspevamo da zadovojimo potrebe našeg tržišta jer je Satura Organic mlad brend na prostorima Srbije. Potrebno je vreme da se kvalitet prepozna i usvoji u domaćinstvima. Na 38 hektara zemlje gajimo organsko lekovito bilje. To je velika površina i za sada nemamo bojazni da nećemo uspeti svaku potražnju da ispoštujemo.
Satura Organic, Mali proizvođači i Bazari
– Za Male proizvođače čula sam, tj. videla na društvenim mrežama. I srećna sam što sam baš sa njima započela svoje prvo izlaganje u jesen 2021. godine. Članstvo u udruženju donelo mi je proširenje poznanstava sa ostalim malim proizvođačima raznih proizvoda u Srbiji.
– Udruženje Malih proizvođača vode osobe koje su prepoznale naš kvalitet i od mene jedno veliko hvala. Do sada sam izlagala na par Bazara. Svaki put sam se osećala kao na domaćem terenu. Atmosfera i organizacija su za svaku pohvalu.
Čaj = čarobni napitak
Rad Sature Organic, kao i način poručivanja možete ispratiti na njihovom sajtu, kao i na sajtu Mali proizvođači. Prisutni su i na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Na kraju spiska pitanja za Saturu Organic stajalo je i ovo: Ukoliko postoji nešto za šta biste voleli da stoji u tekstu o vama, a nije pokriveno pitanjima, slobodno napišite.
Kao odgovor na ovaj deo, Dejana Kurunci napisala je:
– Osvrnula bih se na decu. Navike se stiču od malih nogu. Najsrećnija sam kada mi prilaze roditelji sa decom. Tada ja nastupam sa “čarobnim napicima”. A mogu i da vam pričam o tome kako moj stariji sin dođe pa na +40 kaže “Štaaa? Nema čaja?!”
Mislim da sam postigla ono što je moja majka postigla sa mnom. Čarobni napici su u našoj kući prisutni svih 12 meseci.
Pročitajte više
![Featured Image](https://maliproizvodjaci.rs/wp-content/uploads/2023/11/400380884_10233266447902646_7256935585961880759_n.jpg)
Poslednji ovogodišnji Bazar Malih proizvođača u Beogradu | Čekamo vas 26. novembra u KC Grad
Bazar Malih proizvođača u ovoj 2023. godini održava se još dva puta. U Beogradu se vidimo u nedelju, 26. novembra u KC Grad, a u decembru se domaći proizvodi članova našeg udruženja sele u Kragujevac.
Učesnici ovonedeljnog Bazara:
- Goca Jagodica
- PG Arsenijević
- PG Šaletić
- Zzapi pivara – Zzapi zadruga Beograd
- Satura Organic
- PG Laslo Đerđ
- PG Demeter
- Dragin kulen i kobasica
- Organska vinarija Plavinci
- Šinkina teglica
- Pčelarsko gazdinstvo Sporin
- Torte, ljubav i ja – Dijana Bihler
Zimnica
Zimnicu – slatku i slanu, na ovaj Bazar donose četiri proizvođača. Dva iz Šumadije, jedan iz Paraćina i jedan sa Stare planine.
Goca Jagodica
Goca nam dolazi iz sela Šume nadomak Oplenca.
“Više od četvrt veka se bavimo poljoprivrednom proizvodnjom, voćarstvom. Najzastupljenija je proizvodnja jagoda, pa otuda i naziv Goca jagodica. Od naših proizvoda pravimo prerađevine i bavimo se još stočarstvom i pčelarstvom. Proizvode pravimo na tradicionalan način kako za sebe tako i za naše kupce.”
Od Goce u sezoni jagoda možete kupiti najlepše sveže jagode. Ko je bio na majskom Bazaru, održanom na Avali može tome da posvedoči.
Osim svežih jagoda, Goca u ponudi ima hleb i pite, kolače, domaće sokove, kompote, slatko i džemove, ajvar i salate.
Celokupnu ponudu, kao i način dostave možete pogledati na listingu Goca Jagodica, na našem sajtu ili joj možete pisati na Facebook-u.
PG Arsenijević
Iz okoline Topole, dolazi nam još jedna zanimljiva ponuda zimnice. Pripremom domaćih sokova, ajvara, džemova, ali i rakije i sirćeta bavi se Rada Arsenijević iz sela Vinča.
“Bavimo se voćarstvom već 30 godina. Od našeg voća pravimo sokove, džemove, rakije i likere. Trudimo se da ih napravimo na stari tradicionalni način kako su naše bake pripremale. Od povrća iz naše bašte pripremamo ajvar, mleveni paradajz i papriku sa medom u teglama.”
Ponudu gazdinstva Arsenijević pogledajte na njihovom listingu na našem sajtu, a za sve informacije možete se direktno obratiti i Radi na Facebook-u.
PG Šaletić
Poljoprivredno gazdinstvo Šaletić na Bazar dolazi iz Paraćina. Šaletići se bave proizvodnjom domaće slane i slatke zimnice na tradicionalan način. “Ovakav način pripreme podrazumeva proizvodnju u malim serijama i ograničenoj količini, radi što boljeg ukusa i kvaliteta. Ceo proces proizvodnje obavlja se ručno.”
Ponuda je raznovrsna. Kod Šaletića možete pronaći slanu zimnicu: ajvar, sok od paradajza, šarenu salatu, kornišone, cveklu, turšiju.. Ali i kompote i džemove, kao i slatko od pomorandže i lubenice.
Njihovu celokupnu ponudu možete pogledati na sajtu Malih proizvođača, kao i na sajtu PG Šaletić.
Šinkina teglica
Šinkina teglica na Bazar dolazi kao najbolje ocenjen proizvođač na našem sajtu. O njima smo pisali i na našem blogu, a ceolokupna redovno ažurirana ponuda dostupna je na listingu Šinkina teglica na našem sajtu.
Može se reći da ova tročlana porodica ravnomerno učestvuje u nastanku njihovih proizvoda sa Stare planine.
“Majka Vineta, zadužena je za sam proces proizvodnje i kuvanje, suprug Negovan za nabavku i branje plodova, kao i pakovanje proizvoda pre slanja, a sin Nemanja je PR Šinkine teglice i zadužen je za marketing i odnos sa kupcima.
Svi naši proizvodi su 100% prirodni i domaći. Fokus nam je na proizvodima odšumskih plodova koje beremo na Staroj planini, ali imamo i proizvode od domaćeg voća, koje je iz našeg dvorišta ili mini voćnjaka. Naše voće nije hemijski tretirano, jer mi ne proizvodimo velike količine, već koliko rodi, toliko je! Naši proizvodi pravljeni su isključivo od voća, vode i šećera i nema dodatnih zaslađivača, konzervansa, limuntusa i drugih dodataka.
Ideja da se bavimo ovim poslom nastala je kao želja da sačuvamo stare recepte ovog kraja, čime čuvamo tradiciju, običaje i nasleđe naših predaka, a ujedno vama, sladokuscima, nudimo najbolje voćne ukuse.”
Slatko različitih ukusa svi volimo, ali je prava retkost prilika da neko proba slatko od cveta bagrema, ljubičice, zove ili jorgovana. Nešto od ovoga, kao i svoje neobične namaze porodica Šinka nam donosi ove nedelje u Beograd.
Šinkinu teglicu takođe možete pratiti na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Pivo, vino i čaj
Možda izgleda kao spoj nespojivog, ali za predstojeću zimu, svima su nam neophodna ova tri napitka. Bilo da pripremate slavu, spremate se da idete na istu ili volite ušuškani da popijete topli napitak, na ovom Bazaru možete nabaviti domaće kraft pivo, organsko vino i organski čaj.
Zzapi pivara
“ZadrugaZZAPI Beograd je kraft pivara u Borči, mala u gabaritima, velika u snovima. Osnovana od strane tri žene i dva muškarca koji dele iste strasti – pivo, hranu, druženje i putovanje. ZZAPI je strogo patrijahalna zadruga u kojoj muškarci kuvaju, a žene prodaju.”
Njihova piva Presedan, Trimix, Komšinicu i Levu stranu Dunava imaćete prilike da kupite na Bazaru.
O Zzapi pivari smo takođe pisali na našem blogu, a njihov rad možete pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na sajtu pivare.
Vinarija Plavinci
“Vinarija Plavinci je prva srpska vinarija sa organskim sertifikatom za vino. Naša misija je da korišćenjem tradicionalnih metoda i najnovijih naučnih saznanja proizvedemo kvalitetno vino bez ikakvih štetnih dodataka, idući korak dalje od zvaničnih zahteva za sertifikaciju u organskoj proizvodnji:
Bez prskanja – Zahvaljujući sortama vinove loze koje su otporne na bolesti i insekte, kao i posebnom uzgojnom obliku koji omogućava prozračnost krošnje, grožđe se uzgaja bez herbicida, pesticida, fungicida i insekticida, a u većini godina čak i bez preparata dozvoljenih u organskoj proizvodnji.
Bez đubrenja – Ne koriste se ni mineralna đubriva ni životinjski stajnjak. Dodaje se samo organski kompost biljnog porekla i preparati od divljih biljaka (kopriva, rastavić, i sl.), a pokošena zelena masa ostavlja se u mestu i ona u toku raspadanja obezbeđuje dovoljno hranjljivih materija.
Bez obrade tla – Vinograd se ne ore, ne tanjira i ne frezira. Teške mašine nikada ne ulaze u vinograd. Zatravljen je zatečenim kulturama i jednom godišnje zasejan leguminozama i žitaricama, isključivo od semena iz organske proizvodnje, koje se ručno kose. Prostor ispod čokota se ručno obrađuje motikama.”
Detalje o proizvodnji i njhovim vinima, možete pogledati na našem blogu. Na naša pitanja odgovorio je Branislav Anđelić, njihov vlasnik. Rad vinarije, pojedinosti o proizvodima i novosti možete pratiti na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na sajtovima Vinarije i Malih proizvođača.
Satura Organic
Satura Organic je, pored Vinarije Plavinci, još jedan organski proizvođač učesnik ovog Bazara. Sa njima smo se družili i prethodnog puta u KC Grad, a njihovi čajevi i eterična ulja ponovo će imati priliku da osvoje srca svih posetilaca Bazara.
“SATURA sano-natura tj. zdravo i prirodno. Mi smo mali proizvođači lekovitog bilja iz Vojvodine, deo sušimo i prerađujemo u čajeve, a deo biljaka koristimo za destilaciju eteričnih ulja. Proizvodnja lekovitog bilja je u Srbiji slabo rasprostranjena, a još manje kao organska proizvodnja. Iz tog razloga pre 5 godina rešili smo da započnemo priču o Saturi i proizvedemo zaista zdravo lekovito bilje koje je deficitarno kako kod nas, tako i u celom svetu. Danas smo ponosni vlasnici sertifikata organske proizvodnje – i domaćeg i EU sertifikata.”
Njihov rad i detaljnu ponudu pogledajte na društvenim mrežama Facebook, Instagram, kao i na sajtovima Satura Organic i Mali proizvođači.
Sirevi
Na Bazar nam stižu i dva proizvođača sireva. Oba iz Vojvodine. I oba iz Bečeja. Dimljenu parenicu donosi nam Laslo Đerđ, a Janoš Demeter nagrađivani kozji sir.
PG Laslo Đerđ
Da li ste čuli za dimljenu parenicu – dimljeni sir poreklom iz Slovačke? Njega je u želji da vrati ukuse iz detinjstva, a sledeći primer svoje majke, pre nekoliko godina počeo da pravi Laslo Đerđ.
“Ja sam Laslo, ali me svi zovu Schultz, pošto sam rođen u Nemačkoj. Sada živim u Medenjači, gde se naš salaš nalazi. Medenjača je kao ostrvo kraj Bečeja, okružena je starim i novim tokom reke Tise. Proizvodnjom sira počeo sam da se bavim pre četiri godine dok je moja majka radila to i pre.
Zašto baš parenica? Kada sam bio dete uvek bismo pri povratku iz Nemačke svratili u Mađarsku da kupimo ovu vrstu sira. Igrom slučaja sam jednog dana dobio sirnu kulturu za mocarelu i parenicu. Zbog nostalgije za tim ukusom iz detinjstva, počeo sam da pravim handmade sireve. Naša parenica se pravi od prvoklasnog kravljeg mleka od krava koje se hrane isključivo senom od lucerke. Sireve dimimo na bukvi.”
Šta to sve Laslo proizvodi možete pogledati na listingu na našem sajtu ili na Facebook profilu gazdinstva.
PG Demeter
Prvi put na Bazar dolazi nam poljoprivredno gazdinstvo Demeter. U njihovoj ponudi kozjih i ovčijih sireva, nalazi se i jedan nagrađivan.
Na 16. Balkan Cheese Festivalu, prema glasovima žirija, u posebnoj kategoriji sireva, prvo mesto osvojilo je poljoprivredno gazdinstvo Demeter i to za dimljeni kozji sir.
“Mi smo poljoprivredno gazdinstvo Demeter. Moje ime je Janoš. Od 2018. godine imamo malu farmicu koza, a od skoro i ovce. Pored sireva proizvodimo i kozje i ovčje kiselo mleko, kefir i surutku. Ove godine smo osvojili veliku zlatnu medalju novosadskog sajma za naš kozji polutvrdi sir. Ideja da se bavim proizvodnjom sireva, rodila se dok sam u Parizu i Londonu, radio u restoranima. Zahvaljući tom iskustvu, danas mogu drugim ljubiteljima sireva da ponudim svoje proizvode.”
Ponudu proizvoda možete pogledati na njihovom listingu, kao i na Facebook-u i Instagramu.
Suhomesnati proizvodi
Suhomesnati proizvodi ovog puta pristižu iz Sremske Mitrovice. Kulen, kobasicu, pečenicu i ostatak svojih proizvoda sa nama će podeliti Branka Ćasić.
Dragin kulen i kobasica
“Od reči gazdinstvo mi mnogo više volimo reč domaćinstvo. Kod nas posao vodi domaćin, a ne gazda.
Mi smo domaćini, poreklom Slavonci, na šta smo posebno ponosni, jer su iza nas generacije predaka koji su omogućili da mi danas imamo prave recepte i da tačno znamo kako i šta radimo. Za nas je domaćinska kuća ona u kojoj se poštuje tradicija, i koja svojim radom stvara trpezu za ponos i diku, a ono što je sigurno je da su naši suhomesnati specijaliteti upravo ono na šta smo jako ponosni.”
Kako nastaju sve te lepe mesne prerađevine, možete ispratiti na listingu Dragin kulen i kobasica, kao i na Facebook-u i Instagramu.
Med i proizvodi od meda
Kao zdrava poslastica za kraj ture na Bazaru, tu je med Pčelarskog gazdinstva Sporin.
Pčelarsko gazdinstvo Sporin
Propolis kapi, livadski, bagremov, med od uljane repice, med u kombinaciji sa semenom bundeve i koprive, kao i posebno popularan Imuno mix za zimske dane proizvodi su gazdinstva Sporin.
Na Bazar dolaze iz Banata, iz mesta Mali Žam, nadomak granice sa Rumunijom.
“Mi smo malo porodično poljoprivredno gazdinstvo iz Vršca. Imamo pčelinjak i veliki voćnjak (dunje, kruške, šljive). Pčelarstvom se bavimo još od 2000. godine i od tada se trudimo da autentični, prirodni i zdravi proizvodi budu na vašoj trpezi. Širimo zajedno sa našim pčelicama i medom, miris šuma i livada iz Banata.”
Celokupnu ponudu gazdinstva pogledajte na njihovom listingu, kao i profilima gazdinstva na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Torte i kolači
Za sve one koji imaju nedoumice da li da poruče ili sami prave kolače za slave i novogodišnje praznike, možda odgovor pronađu ispred štanda Dijane Bihler na Bazaru Malih proizvođača.
Torte, ljubav i ja
Iako joj je Facebook i Instagram nalog nakratko suspendovan, Dijana i dalje uspešno obaveštava i isporučuje besplatno svoje proizvode svim zainteresovanim kupcima na teritoriji grada Beograda.
“Naša priča počinje pre 10 godina. Tada sam ljubav prema slatkišima pretočila u jednu malu radionicu nazvanu Torte, ljubav i ja. Kao dete koje je odraslo na selu, naučena sam na kvalitetne namirnice. Tom logikom se vodim i kada pravim svoje proizvode. Htela sam da oni budu nešto što se pamti po ukusu. Naravno, pratimo sve moderne trendove, ali se držimo i tradicionalnih recepata. I u današnje vreme kuvamo fil na pari, šerpa u šerpi. Pored torti i kolača, pravim i razne slane đakonije. Kod nas možete naručiti proizvode za kompletno slavlje. Naša radionica se nalazi u Pančevu, ali vršimo dostavu širom Srbije.”
Ponudu radionice “Torte, ljubav i ja” možete pogledati na listingu na našem sajtu, a za sve dodatne infomacije pišite Dijani na Facebook-u.
Poslednji ovogodišnji Bazar u Beogradu
Od početka godine družili smo se u Beogradu četiri puta, po jednom na Avali i u Nišu, a decembar je ostao rezervisan za prvo gostovanje Bazara Malih proizvođača u Kragujevcu.
Tamo vas Mali proizvođači čekaju 24. decembra, u Kafe Kući 1900. Dobro došli.
Pročitajte više