Panel diskusija: Proizvodnja vina u Srbiji – Priče Malih proizvođača
Panel diskusija “Proizvodnja vina u Srbiji” je naša druga panel diskusija koju organizujemo jednom mesečno u periodu od aprila do novembra, u okviru projekta “Prostori otpora – Jačanje lokalnih inicijativa” koji sprovode udruženje Krokodil i Evropski fond za Balkan. Učesnici na drugom panelu biće:
Branislav Anđelić – Vinarija Plavinci
Bojan Vukmirica – Janovi vinogradi
prof. dr Zorica Ranković Vasić – Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu
O tome kako se pravilno podiže vinograd, koje sorte grožđa su najzastupljenije u Srbiji i kako izgleda biti mali proizvođač vina saznaćete na panelu od prof. dr Zorice Ranković Vasić sa Katedre za vinogradarstvo na Poljoprivrednom fakultetu i od dvojice malih proizvođača vina, Branislava i Bojana.
Pridružite nam se na panelu u prostorijama udruženja Krokodil u utorak, 14. maja, od 18 – 20 h.
Obavezne prijave na sledećem linku: https://tinyurl.com/yj2cns65
Ponuda vina naših proizvođača
Kada u pretragu na sajtu Mali proizvođači upišete reč “vino”, dobićete 10 rezultata pretrage. Od vina koja nastaju u malim količinama za potrebe domaćinstva, vina u poklon paketima, do pravih malih vinarija, u zavisnosti koje i kakvo vino želite, sigurno ćete pronaći nešto po svom ukusu.
Obavezno pretražite sajt, a u nastavku teksta upoznajte se sa pričama Janovih vinograda i Organske vinarije Plavinci, čiji su vlasnici učesnici ovog panela.
Janovi vinogradi
“Vinarija Janovi vinogradi nalazi se u selu Parcani na oko četrdeset minuta vožnje od Beograda. Udaljena svega 37 km od centra grada. U našoj maloj vinariji uživaćete u degustaciji vrhunskih domaćih vina. Vinarija je trenutno u procesu konverzije ka organskoj proizvodnji.
Vina su napravljena isključivo od grožđa iz našeg vinograda. Grožđe je gajeno bez upotrebe štetnih pesticida uz puno manuelnog rada, znanja i ljubavi. Ukoliko nas posetite, upoznaćete vinara, a uz pogled na brda Avalsko-kosmajskog podrejona, uvidećete razliku između malih i velikih vinarija. Lepo vreme, proleće i priroda omogućavaju gostima da na kratko pobegnu iz gradske gužve i uživaju u prirodi i vrhunskim vinima. Dobro došli!”
Organska vinarija Plavinci
“Vinarija Plavinci je prva srpska vinarija sa organskim sertifikatom za vino. Naša misija je da korišćenjem tradicionalnih metoda i najnovijih naučnih saznanja proizvedemo kvalitetno vino bez ikakvih štetnih dodataka, idući korak dalje od zvaničnih zahteva za sertifikaciju u organskoj proizvodnji:
Bez prskanja – Zahvaljujući sortama vinove loze koje su otporne na bolesti i insekte, kao i posebnom uzgojnom obliku koji omogućava prozračnost krošnje, grožđe se uzgaja bez herbicida, pesticida, fungicida i insekticida, a u većini godina čak i bez preparata dozvoljenih u organskoj proizvodnji.
Bez đubrenja – Ne koriste se ni mineralna đubriva ni životinjski stajnjak. Dodaje se samo organski kompost biljnog porekla i preparati od divljih biljaka (kopriva, rastavić, i sl.), a pokošena zelena masa ostavlja se u mestu i ona u toku raspadanja obezbeđuje dovoljno hranjljivih materija
Bez obrade tla – Vinograd se ne ore, ne tanjira i ne frezira. Teške mašine nikada ne ulaze u vinograd. Zatravljen je zatečenim kulturama i jednom godišnje zasejan leguminozama i žitaricama, isključivo od semena iz organske proizvodnje, koje se ručno kose. Prostor ispod čokota se ručno obrađuje motikama.”
*Da li znate koji se sve proizvodi koriste za bistrenje vina, i u konvencionalnoj i u organskoj proizvodnji? Želatin (svinjski ili goveđi protein), mleko, jaja, riblji mehur… Mi za belo vino ponekad koristimo bentonit, posebnu vrstu gline, a crveno uopšte ne bistrimo. U celom procesu proizvodnje od odsustva životinjskog stajnjaka u vinogradu do primene preparata u vinariji u Plavincima ne koristimo životinjske proizvode – zbog toga je naše vino 100% vegansko.
O vinariji Plavinci pisali smo i na našem blogu, pa sve detaljnije možete pročitati ovde.
Proizvodnja vina u Srbiji
Još jednom vas pozivamo da nam se pridružite na panelu u prostorijama udruženja Krokodil u utorak, 14. maja, od 18 – 20 časova.
I ponovo delimo link za prijave: https://tinyurl.com/yj2cns65
Broj mesta je ograničen. Vidimo se i dobro došli.
Panel diskusija: Žene u poljoprivredi – Priče Malih proizvođača
Jelena Topalović – Samo višnje
Vedrana Nedeljkov – PG Nedeljkov
Učesnice panela “Žene u poljoprivredi”
Anina domaća zimnica
“Dvadeset osam godina bavimo se proizvodnjom voća i povrća. Sve ono što bogata Šumadija rađa, pretvorili smo u domaće džemove, slatka, sokove, kompote, ajvare i mnoge druge đakonije. Stara sveska sa receptima, pre osam godina postala je Anina “Biblija” za pokretanje dodatnog posla od kog danas živi naša porodica.
Pripremanje zimnice po tradicionalnim receptima, poslovna deviza od koje se ne odstupa. Ukus starinske zimnice bez konzervansa i mašinske prerade. Voće i povrće od kog nastaje preko sedamdeset različitih ukusa slatke i slane zimnice ručno se secka, meša i kuva na četiri šporeta na drva.
Dobrodošli u naš skromni dom. Čašica razgovora, pogledi koji govore više od reči i neizbežna gastronomska dobrodošlica.”
PG Nedeljkov
Samo višnje
“Mi smo PG Simić i gajimo staru autohtonu sortu višanja u Feketiću, stari naziv je Feketićka crna višnja. Nov naziv je “Prima”. Ko je bio u Feketiću, video je da ispred gotovo svake kuće raste bar jedna ova višnja. Proizvodimo matični sok od višanja bez dodatog šećera, džem od višanja bez dodatog šećera, i ulje od koštica višanja.
Voćarski Institut u Čačku je u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu uradio naučnu studiju vezanu za ovu našu divnu višnju i utvrdio da ova sorta spada u najotpornije i najbolje na svetu. Šta to znači?
Ima mnogo viši nivo antioksidanasa od ostalih sorti, što kod konzumacije doprinosi opštem zdravlju i imunitetu. Izuzetno je otporna i može da se uzgaja bez prskanja hemijskim sredstvima. Mi je ničim ne tretiramo, i u procesu smo konverzije za dobijanje organskog sertifikata, što znači da ćete piti potpuno prirodan sok. Ima visok sadržaj prirodnog šećera, ukusna je i slatka, i nije potrebno dodavati industrijski šećer u sok. Višnja je samo pasirana, zatim pasterizovana i ambalažirana. Dakle, pijete jedan gusti matični sok. Ne dodajemo šećer, konzervans, ni aditive.
Ono na šta smo takođe mnogo ponosni je ulje od semena koštica višanja! Uz veliki trud, uspeli smo da rešimo tehnologiju krckanja koštica, odvajanja semena od ljuske i hladnog ceđenja. Ulje je pravi raritet i jedini smo u regionu koji ga proizvode. Gde mu je primena?
Za negu svih tipova kože, ali je najpogodnije za suvu i kožu sklonu ekcemima. Nakon sunčanja, za regeneraciju oštećene kože UV zracima. Jestivo je. Može se stavljati u salate. Ima antitumorna dejstvo, zbog velikog udela alfa-eleostearinske kiseline koji inhibiraju ćelije raka (naročito raka dojke).
Za jedan litar ulja, potrebno je 30kg koštica, ili oko 450-500kg višanja! Srećni smo jer smo ostvarili ideju o iskoristivosti celog ploda višnje!
Nešto više o nama možete pogledati na sledećim linkovima: Samo višnje, sok, liker i rakija (Marka Žvaka) i Priče sa dušom.”
Pročitajte više